Kurti je tokom predstavljanja godišnjeg izvještaja o radu Komisije za nestala lica ponovio je da je rasvjetljavanje sudbine nestalih prioritet Vlade Kosova.
„Danas imamo više od 1.600 nestalih lica, od kojih su dvije trećine Albanci. Pitanje nestalih je i za Komisiju i za sve nas prioritetno, hitno, teško i izazovno. Pitanje nestalih je jedan od naših prioriteta i uvijek smo to jasno stavljali do znanja. Članovi porodice su zahtijevali da se izvrši veći uticaj međunarodnih faktora kako bi pronašli nestale. Nema sporazuma sa Srbijom dok se problem nestalih ne riješi“, rekao je Kurti.
Resursni centar za nestala lica, koji okuplja porodice nestalih lica iz svih zajednica na Kosovu organizovao je okrugli sto na temu „Međunarodni dan ljudskih prava - kršenje prava da znamo“. Izvršni direktor ovog centra Bajram Ćerkinaj pozvao je Beograd i Prištinu da, kako je naveo, kad razgovaraju o nestalim i kindapovanim licima isključe politiku.
„Nama se svaki dan krše ljudska prava kad su naši najvoljeniji u pitanju. Ko je odgovoran za to? Mi tvrdimo da je politika odgovorna i da nam politika ne dozvoljava da krenemo naprijed. Ljudi koji neće da priznaju sve ono loše što su uradili, nam ne dozvoljavaju da pronađemo naše najmilije“, kazao je Ćerkinaj.
Zamjenik direktora Resursnog centra Negovan Mavrić smatra da je proces rasvjetljavanja sudbine nestalih stao zbog politike, zbog čega se, kako je naveo, i radne grupe Beograda i Prištine mjesecima ne sastaju. Mavrić kao jedan od glavnih problema navodi to što porodice ne znaju o čemu Beograd i Priština razgovaraju na sastancima u Briselu.
„Ja kao član porodice i kao predstavnik Resursnog centra moram da kažem da sam ponekad veoma uznemiren kada čujem da se tako brzo rješava problem tablica, problem ličnih karata, problem bilo čega, ali kada dođe na red rješavanje problema nestalih vidimo da taj problem stvara kod naših političara i te kako veliki zastoj“, kazao je Mavrić.
Okruglom stolu je prisustvovao i ambasador Velike Britanije na Kosovu Nikolas Abot, koji je rekao da je poslije 22 godine vrijeme da Beograd i Priština riješe pitanje nestalih i da ono ne smije da se koristi u političke svrhe.
„Vrijeme je za deklaraciju o nestalim licima, da kroz dijalog to bude stvarno završeno. Znamo da je većina posla već urađena, da većinu već obe strane znaju i dogovorile su se koji je put za naprijed, a sada je vrijeme za lidere vlada i u Prištini i u Beogradu, da završe tu deklaraciju i da je objave i učine javnom“, rekao je Abot.
Na Kosovu se trenutno još 1.622 osobe vode kao nestale.
