Prema njenim riječima, od ukupnog broja stanovnika Crne Gore oko 10% osoba je sa invaliditetom ali su one maltene nevidljive za javnost, i ponekad nepotrebno ograničene na svoje domove ili institucije. Zbog nemogućnosti adekvatnog zapošljavanja veliki broj ovih lica se nalazi u stanju socijalne potrebe. Vrlo mali procenat osoba sa invaliditetom uključen je u neku profitabilnu aktivnost, ali se sve one ne smatraju zaposlenima.
„Zato ćemo mi garantovati osobama sa invaliditetom da im stečena prava neće biti ugrožena ni oduzeta bilo kojim oblikom buduće reforme, već samo unaprijeđena. Spremni smo da obrazovni sistem vezan za osobe sa invaliditetom uskladimo sa tendencijama i potrebama tržištarada. Sigurni smo da će naše ekonomske i socijalne reforme doprinijeti unapređenju socijalnog i ekonomskog statusa ove ranjive kategorije. Garantovaćemo doslednu primjenu zakonske regulative koja obavezuje da se licima sa invaliditetom omogući pristupačnost javnim površinama i objekatima, posebno objektima koji pružaju zdravstvenu zaštitu, a kroz razne vrste podsticaja obezbijedićemo im uslove za samostalan život, za sklapanje braka i zasnivanje porodice. Posebnu pažnju ćemo posvetiti ženama sa invaliditetom, jer su one nažalost, dvostruko diskriminisane“, navodi ona.
Neophodnim, dodaje, smatraju pružanje boljih i savremenijih uslova za bavljenjem sportom, jer osobe sa invaliditetom i u dosadašnjim sportskim rezultatima pokazali su se kao najbolji ambasadori Crne Gore širom svijeta.
„Posebnu pažnju ćemo posvetiti licima sa psihičkim smetnjama, jer nažalost ne postoje nikakvi servisi podrške ovim licima, a u zadnje vrijeme značajno je narušeno mentalno zdravlje naših građana, kako zbog teškog ekonomskog stanja, neizvjesnosti i nesigurnog ambijenta, posledica COVID-a, ratnih dešavanja na tlu Evrope, što nas dodatno obavezuje na hitnu reakciju“, zaključuje Kurpejović.
