Ministarka za rad Marta Elena Feito rekla se lista aktivnosti dozvoljenih privatnicima širi sa 127 na više od 2.000.
Samo će manji dio sektora biti rezervisan za državu, rekla je.
Privreda ove komunističke zemlje snažno je pogođena krizom usljed pandemije korona virusa i američkih sankcija koje je uvela Trampova administracija.
Privredna aktivnost je prošle godine pala za 11 odsto - što je najveći pad u gotovo tri decenije - a Kubanci su osjetili nestašicu osnovnih namirnica.
Feito je rekla da će samo 124 privredne aktivnosti biti izuzete iz privatnog sektora, ali nije napomenula koje.
„Cilj ove reforme je da se nastavi razvoj privatnog sektora", rekla je Feito, a prenosi AFP.
Rekla je da će taj potez „pomoći oslobađanju proizvodnih snaga" privatnog sektora.
Stručnjaci za složenu privredu Kube kažu da taj korak u osnovi otvara gotovo sve ekonomske aktivnosti na ostrvu nekom obliku privatnog preduzeća, kaže dopisnik BBC-ja iz Havane Vil Grant.
Ovo će biti značajno za porodice i pojedince koji gaje nade da iz vrlo malih preduzeća pređu u srednje velike poduhvate, primjećuje on.
Osim stotina hiljada malih farmi, nedržavni sektor Kube čine uglavnom mala privatna preduzeća koja vode zanatlije, taksisti i trgovci.
Oko 600.000 ljudi, oko 13 odsto radne snage, pridružilo se privatnom sektoru kada se ukazala prilika.
Međutim, veliki broj privatnih preduzeća uključen je u ostrvsku turističku industriju, koja je teško pogođena pandemijom i sankcijama.
S obzirom na to koliko se polako reforme kreću na Kubi, možda će proći neko vrijeme prije nego što će promjena biti primjetna u svakodnevnom privrednom životu, kaže dopisnik BBC-ja.
Nekih 60 godina neprijateljstva između SAD-a i Kube ublaženo je 2015. godine kada su se tadašnji američki predsjednik Obama i kubanski lider Raul Kastro dogovorili da normalizuju odnose, omogućavajući američkim stanovnicima da posjete ostrvo i osnažujući lokalna preduzeća.
Ali Obamine napore zaustavio je njegov nasljednik, predsjednik Donald Tramp, uz podršku kubanskih Amerikanaca koji su Obamin korak vidjeli kao ustupak Kastrovom komunističkom režimu.
Novi američki predsjednik Džo Bajden - koji je bio potpredsjednik Baraka Obame - ranije je signalizirao da želi da poboljša američko-kubanske odnose, ali posmatrači kažu da nije jasno koliko bi to moglo biti visoko na njegovoj listi prioriteta.
