Krivokapić istakao je zadovoljstvo zbog ponovnog susreta i prilike da može sa diplomatskim predstavnicima da sagleda posljednje aktivnosti na planu evropske integracije Crne Gore i sprovođenja reformi u ambijentu koji je dodatno usložila pandemija korona virusa.
Premijer je ponovio činjenicu da je članstvo u Evropskoj uniji, bez dileme, strateški cilj Crne Gore i opredjeljenje koje nema bolju alternativu, te da Crna Gora visoko vrednuje nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi Crne Gore i Zapadnog Balkana, koju je Evropska unija još jednom potvrdila novim predlogom metodologije pregovora.
„Ambiciozni tempo koji je nova Vlada nametnula samoj sebi kako bi što prije pozitivno okončala pristupne pregovore, nadam se da će doživjeti svoju progresiju, naročito tokom predsjedavanja Slovenije Savjetom Evropske unije, na čemu Vam ovom prilikom još jednom čestitam. Svakim danom, svojim aktivnostima i nepokolebljivim pridržavanjem principa profesionalizma, stručnosti, nepristrasnosti, pravičnosti, ali i tolerantnosti, inkluzivnosti i razumijevanja, kako u sprovođenju unutrašnjih, tako i spoljnih politika, dokazujemo svoju odlučnost da dovršimo reformske procese, a to znači, nadamo se, i pregovaračke. Ova Vlada spremna je daradi danonoćno, kako bi Crna Gora 2024. godine ušla u Evropsku uniju. Ne po osnovu nikakvih privilegija, nego na osnovu dobrih rezultata”, poručio je Krivokapić.
Premijer je kazao da vladavina prava ostaje okosnica pregovaračkog procesa i da je Vlada posvećena reformama u oblasti vladavine prava, ali da ne želi da uđe u implementaciju niti jednog rješenja koje ne bi bilo sasvim u skladu i harmoniji sa najzrelijim evropskim praksama.
“Crna Gora mora da se okrene radu i saradnji, mora da prodiše duhom zajedništva ako želi da realizuje svoje ambicije. Vlada ne želi da se bavi političkim problemima koji najčešće nijesu esecijalni, ali jesu dirigovani i nametnuti kao da su sudbonosni. Naš zadatak je da privremena mjerila za poglavlja 23 i 24 prevedemo u završna. Kada se to desi, to će značiti da smo napravili iskorak koji nam garantuje pristupanje EU do 2024. godine. U tom pravcu, Vlada je napravila listu samoocjenjivanja koja će biti naš interni indikator koji će nam pokazivatina kom smo pristupnom nivou i koliko nam nedostaje da bi dobili ocjenu pet”, rekao je predsjednik Vlade.
Krivokapić je istakao da će Vlada uraditi sve što je u njenoj nadležnosti i moći da uporedo sa reformama u pravosuđu i organima upravljanja, podigne standard građana na viši nivo, nedovršene infrastrukturne projekte dovrši, a otpočne i nove.
“Sve projekte smo podijeli u pet povezanih segmenata. Prvi projekat koji se tiče drumske infrastrukture i koji želimo da realizujemo u najkraćem roku, biće put Plužine – Sarajevo. Drugi projekat, auto-put, koji je u neraskidivoj vezi sa trećim projektom, a to je Luka Bar. Aktiviranje Luke Bar u njenom punom potencijalu, smatramo da je najznačajniji privredni projekat u Crnoj Gori. U suprotnom, ako Luku ne aktiviramo u pravom smjeru, ona će ostati naš bezbjednosni problem i mjesto gdje se dešavaju mutne radnje. Četvrti projekat tiče se realizacije jadransko - jonske magistrale, kako bi naši građani i gosti mogli brže da stižu s jednog na drugi kraj zemlje. Peti projekat je jadransko - jonski gasovod. Naravno, ovom treba dodati i one “zelene projekte” koji se tiču obnovljivih izvora energije”, poručio je Krivokapić.
Premijer je sagovornike upoznao i sa posvećenošću Crne Gore regionalnoj saradnji i dobrosusjedskim odnosima koji su jedan od ključnih prioriteta spoljne politike Crne Gore, te da Crna Gora nema otvorenih pitanja sa susjedima što je bitan faktor u njenom pozicioniranju u toku pregovora.
Ambasador Republike Slovenije u Crnoj Gori Gregor Presker, predstavio je prioritete predsjedavanja Slovenije Evropskom unijom, poručivši da je glavni cilj te zemlje da pomogne u poboljšanju otpornosti EU, te da doprinese efikasnijem odgovoru na različite krize koje premašuju kapacitete pojedinih država članica EU.
“Slovenija će organizovati seriju događaja i podstaći široku debatu o osnovnim pitanjima evropske budućnosti. Želimo da kroz konstruktivan dijalog predstavimo kulturu vladavine prava, da promovišemo bezbjednu i sigurnu EU, kao i da pružimo podršku zemljama Zapadnog Balkana i njihovom putu ka EU”, rekao je Presker.
Slovenački ambasador je poručio da će Slovenija svoje napore usmjeriti na borbu protiv pandemije Kovid-19 i jačanje Evropske sajber bezbjednosti.
“Pandemija i sajber otpornost imaju značajne prekogranične efekte i zbog toga zahtijevaju zajednički odgovor na nivou EU i Slovenija će se fokusirati na to. Težićemo ekonomskom oporavku zemalja u regiji, a kako bi se osigurao održivi razvoj, Slovenija će sarađivati sa zemljama Zapadnog Balkana da bi zelena i digitalna tranzicija postala realnost, te da bi se poboljšala povezanost unutar regije i sa EU i osigurala pozitivna perspektiva za mlade iz regiona”, zaključio je Presker.
