Krivokapić je odgovorio na upit Radija Slobodna Evropa RSE da prokomentariše nekoliko slučajeva u kojima su zvaničnici, uključujući i njegov kabinet, reagovali na osnovu netačnih ili nepotpunih informacija koje su objavili mediji. To, osim pitanja medijske pismenosti državnog aparata, otvara i pitanje posljedica koje njihove izjave mogu izazvati.
Slučaj sa Cetinja
Informacija da je na Cetinju 27. juna napadnut svještenik Srpske pravoslavne crkve sa sinom odmah su po objavi komentarisali premijer Zdravko Krivokapić i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić osuđujući napad. U policijskom saopštenju istog dana navodi se da „nije bilo fizičkog napada“.
Premijer Krivokapić smatra da nije ishitreno reagovao te da se dogodio napad, iako ne fizčki, o kome je kako tvrdi imao zvanične informacije.
“Zar ugrožavanje lične sigurnosti neko može da nazove "nije bilo napada"? Zar prijetnje, psovke i pokušaj fizičkog nasrtaja nisu napadi”, naveo je Krivokapić za RSE.
Incidenti u Crnoj Gori "pod kontrolom"
Krivokapić navodi da nijednu izjavu o događajima u Crnoj Gori nije dao bez prethodnog prikupljanja i analize podataka.
“Zdrav ambijent nastaje tako što se jasno utvrđuje odgovornost svih činilaca društvene zajednice. Svjedoci smo serije neodmjerenih, zapaljivih i nedgovornih izjava političara koji je zaposjeo najvišu ustavnu poziciju u državi i nije predmet analize”, rekao je on.
Premijer kaže da kada bi mediji i državni organi analizirali izjave predsjednika države Mila Đukanovića, lako bi došli do rješenja „enigme“ ko podstrekava i podiže tenzije u Crnoj Gori.
“Kada predsjedniku Đukanoviću gledate kroz prste u Tužilaštvu, ali i u dijelu medija i javnosti, onda je jasno zašto nastaju ovakve situacije”, dodao je on.
