U obrazloženju predloga, Kriokapić je naveo da je javno djelovanje Leposavića od izbora na funkciju ministra 4. decembra prošle godine, odstupalo od zvaničnih stavova Vlade i Sporazuma lidera tri pobjedničke koalicije iz septembra 2020.
Podsjeća da je Sporazum, koji su potpisali Krivokapić (koalicija "Za budućnost Crne Gore"), Aleksa Bečić ("Mir je naša nacija") i Dritan Abazović ("Crno na bijelo") bio programski osnov za formiranje 42. Vlade Crne Gore.
Njime je, kako navodi, pored ostalog, predviđeno da će nova demokratska vlast odgovorno sprovoditi sve međunarodno priznate obaveze, potpuno i posvećeno realizovati sve reforme neophodne za punopravno članstvo Crne Gore u EU.
"U tom smislu uvažavanje međunarodnih sudskih instanci od suštinske je važnosti za prihvatanje osnovnih civilizacijskih postulata na kojima se zasniva EU", naveo je Krivokapić u obrazloženju Predloga.
Dodaje da je Leposavić odgovarajući na pitanje u Skupštini, koje je glasilo: "Da li ste Vi, kao ministar pravde, koji je između ostalog zadužen i za polje ljudskih i manjinskih prava, spremni da priznate da se u Srebrenici dogodio genocid i da li bi se poklonili žrtvama Srebrenice?", relativizovao odluke Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugodlsviju, u kojima se tragični događaji u Srebrenici pravno kvalifikuju kao djelo genocida.
"Takvim činom se doprinosi rastu međuetničkih tenzija u Crnoj Gori, naročito u odnosu na pojedine manjinske narode, što je nedopustivo, jer se radi o ministru koji je bio dužan da se stara o unaprijeđenju njihovog položaja u crnogorskom društvu i narušava se obaveza Crne Gore proistekla iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU kojoi se Crna Gora obavezala na punu saradnju sa Međunarodnim krivičnom sudu za bišu Jugoslaviju", naveo je Krivokapić.
U obrazloženju se dodaje da se na taj način iskazuje nepoštovanje Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici i Deklaracije o njenom prihvatanju koju je 2009. prihvatila Skupština Crne Gore, ugrožava međunarodni ugled države Crne Gore i same Vlade kojoj pripada Leposavić.
"Vlada čiji sam predsjednik ne pretenduje da sudi o događajima koji su se odigrali dvije i po decenije prije njenog konstituisanja. Osnovne ideje, afirmisane Ekspozeom mandatara prilikom izbora Vlade, jesu sveopšte pomirenje u društvu, okrenutost ka budućnosti i afirmacija zakonitosti u radu javno-pravnih organa", piše u obrazloženju.
Krivokapić navodi da je za očekivati bilo da politička partija, "koja je dovela do ekonomskog sloma državu Crnu Goru i koja je bila aktivni sudionik ratnih događaja 90-ih", ima potrebu da, u nedostatku bilo kakve progresivne ideje, nastoji da generiše stalni društveni sukob, ali je neopravdano da bilo koji od ministara prihvata takav javni diskurs.
"Ne ulazeći u lično mišljenje koje Vladimir Leposavić ima o ratnim događajima u bivšoj Jugoslaviji smatram da postoji objektivna odgovornost za ovakvo njegovo činjenje i da je bio dužan da kao ministar zadužen za oblast pravde i manjinskih prava, iskaže poseban senzibiltet u odnosu na pravosnažne sudske odluke i osjećanja manjinskih naroda u Crnoj Gori", naveo je Krivokapić.
