“Nesumnjiva, univerzalna ljudska prava su aksiom od kojeg počinju sva udruženja, organizacije i države, bilo da se nalaze na američkom kontinetu, u Aziji, ili na „brdovitom Balkanu” – Čovjek kao najveća vrijednost i njegova prava i slobode su neprikosnoveni. Crnogorsku istoriju obilježili su događaji i epohe koje su upravo prošle u naporima i požrtvovanju naših predaka da se izbore za prava i slobode koje je Generalna skupština UN-a 1948. godine proglasila za temelje na kojima je dužna da počiva svaka moderna država. Naša generacija i buduće, dužne su da tekovine ljudskih prava i sloboda čuvaju, kako zbog bezbrojnih žrtava na kojima počivaju, tako i zbog onih koji tek dolaze i koji bez zaštićenih, fundamentalnih društvenih vrijednosti, ne mogu biti nosioci građanske časti, dostojanstva i progresa. U tom pravcu, Crna Gorase dodatno obavezala, jer je počastvovana članstvom u Savjetu UN-a za ljudska prava”, navodi Krivokapić.
On ističe da je 42. Vlada Crne Gore formirana kao demokratski odgovor višedecenijskom, jednopartijskom apsolutizmu koji je ugrožavao neke od osnovnih ljudskih prava i sloboda građana Crne Gore.
“Posljednji građanski otpor institucionalnom nasilju koji je krunisan parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine, bio je najdostojanstveniji odgovor pritisku na ljudska prava i slobode u istoriji Crne Gore, a po svojim rezultatima jedanod najznačajnijih u viševjekovnom trajanju ove države. Vlada čini sve, a činiće i ubuduće, da pravo na život, slobodu i sigurnost bilo kojeg građanina Crne Gore, pravo na zaposlenje i socijalnu sigurnost, pravo na učešće u kulturnom životu, lična sloboda i zaštita od torture, nehumanog odnosa, sloboda mišljenja, izražavanja, uvjerenja ili vjeroispovjesti, nikada više, bilo čijim nesavjesnim nečinjenjem, ili nečijim nedobronamjernim činjenjem, ne budu dovedeni u pitanje. Čuvajuću ljudska prava i slobode, čuvamo Ustav i suverenitet naše Crne Gore i vrijednosti evropske civilizacije”, zaključuje Krivokapić.
