U okviru sastanka na vrhu održana je sesija posvećena temama od značaja za budućnost evroatlantskog područja u uslovima promjenljivog bezbjednosnog okruženja, i promjene u globalnom odnosu snaga.
Da bi se odgovorilo na nepredvidive prijetnje, kako današnjeg doba tako i budućnosti, šefovi država i vlada NATO članica su donošenjem niza odluka u okviru inicijative NATO 2030. potvrdili savezničko jedinstvo i solidarnost. Postignut je dogovor o potrebi održavanja većeg broja političkih konsultacija saveznica s obje strane Atlantika o svim pitanjima koja utiču na sigurnost, a potvrđena je i posvećenost kolektivnoj odbrani, te naglašen značaj, kako NATO, tako i nacionalne otpornosti.
Bitno mjesto u današnjim razmatranjima imalo je i pitanje klimatskih promjena i njihov uticaj na bezbjednost evroatlantskog područja, pa je dogovoreno da NATO mora imati ulogu u ublažavanju njihovih implikacija. U okviru opredjeljenja da se zaštititi međunarodno-pravnog poretka, saveznice su potvrdile opredjeljenje da nastave sa odbranom zajedničkih vrijednosti i interesa, te da prodube saradnju sa državama i organizacijama koje dijele iste vrijednosti. Postignut je dogovor da se izradi novi Strateški koncept, kroz koji će se potvrditi pomenute vrijednosti i utvrditi budući pravac djelovanja Alijanse u uslovima konstantnih promjena na geopolitičkom planu.
Krivokapić je u okviru svog izlaganja prenio punu podršku Crne Gore inicijativi NATO 2030, uzimajući u obzir potrebu jačanja političke dimenzije Alijanse, očuvanja vojne moći i zauzimanja globalnog pristupa bezbjednosti u kontekstu savremenih izazova. Crna Gora je pozdravila usvojene predloge koji će omogućiti da NATO bude bolje pripremljen da djeluje u takvim okolnostima.
Premijer je potvrdio da će Crna Gora nastaviti da doprinosi ostvarivanju zajedničkih ciljeva Alijanse, posebno u oblastima kolektivne odbrane, ravnopravnije podjele tereta i izgradnji nacionalne otpornosti.
U skladu sa opredjeljenjem naše države, poseban naglasak je stavljen i na saradnju sa partnerima, posebno sa Evropskom unijom, uključujući i u kontekstu Zapadnog Balkana. Krivokapić je ovom prilikom predstavio i konkretan doprinos Crne Gore aktuelnim NATO politikama, misijama i operacijama, potvrđujući na taj način da je naše djelovanje vođeno nastojanjem da na konstruktivan način doprinesemo politikama i zaštiti vrijednosti Alijanse.
NATO lideri su usvojili i Kominike kojim su obuhvaćeni prioriteti NATO-a i kojim je još jednom potvrđeno jedinstvo saveznika i značaj transatlantske veze zasnovane na podjeli tereta i zajedničkim vrijednostima.
Krivokapić je imao susrete sa predsjednikom SAD-a Džozefom Bajdenom, koji je kazao da Vlada ima snažnu podršku SAD-a u procesu demokratske tranzicije u Crnoj Gori.
Krivokapić se susreo i sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom koji mu je poručio da će Francuska uvijek biti uz Crnu Goru na njenom putu ka EU, uključujući pitanje jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Podršku Vladi uputili su i njemačka kancelarka Angela Merkel, kao i premijer Velike Britanije Boris Džonson. Predsjednik Vlade Krivokapić sastao se i sa premijerom Grčke Kirijakosom Micotakisom, premijerom Španije Pedrom Sančezom, premijerom Holandije Markom Ruteom, premijerom Luksemburga Ksavijerom Betelom, portugalskim premijerom Antonijom Koštom, premijerom Slovenije Janezom Janšom, predsjednicom Slovačke Suzanom Čaputovom, predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, kao i sa premijerom S. Makedonije Zoranom Zaevim.
