Krivokapić je, govoreći na temu „Da li je predstavnička demokratija u krizi? Izazovi za nacionalne parlamente“, poručio da se države nalaze pred iskušenjem da postanu sve više korporativne, a da politička elita postane zastupnik interesa finansijskog kapitala, kompanija i raznih lobija, umjesto moćni predstavnik građana.
On je ocijenio da rastuća nejednakost vodi u demagogiju – populizam koji je najgori oblik vladanja.
"Budimo iskreni, postoji opasnost da parlamentarci sve više budu zaštita umjesto kontrole vladinih odluka, a poslanici neostvareni ministri, umjesto vox populi. Gubimo svijest da je parlament demokratsko izvorište svih drugih vlasti i moći", rekao je Krivokapić. On je poručio da je malodušnost posljednje na što imaju pravo izabrani prestavnici naroda.
"Demokratija je starija od kriza finansijskog kapitalizma. Drevna je to uzvišena ideja o pravednom društvu koje čuva dostojanstvo pojedinaca, i u kojem građani učestvuju u odlukama koje uređuju njihove živote. Kad se voda zamuti, vratimo se njenom izvoru“, rekao je Krivokapić.
On je podsjetio da su na Balkanu posljednje dvije decenije potvrdile da ozbiljna politika ne postoji bez hrabrosti.
"Političke elite panevropskog prostora moraju imati vjere i vizije da pokažu manje zahtjevnu, ali po efektima za sve, puno važniju hrabrost od naše balkanske. Mi parlamentarci moramo vidjeti šumu –cjelovitost, a ne izgubiti se među drvećem - pojedinačnošću", naveo je Krivokapić.
On je ocijenio da su parlamenti „mjesto koje mora otvoriti prostore neprijatnih istina i uzeti odgovornost bolnih promjena“.
"Birani smo prvenstveno da gradimo puteve sigurne budućnosti, a ne trenutne voljenosti", kazao je Krivokapić. On je poručio i da je kriza istorijska šansa da se standardizuju instrumenti saslušanja, istrage i nadzora nad finansijskom i bezbjednosnim strukturama.
"Ovo je jedinstvena prilika da Savjet Evrope postane mjesto gdje će se kreirati obrazac parlamentarne kontrole, primjenjiv na cijelom pan-evropskom prostoru", zaključio je Krivokapić. (MINA)
