Prema presudi sudije Osnovnog suda Milene Matović, 113 klijenata treba da plate 873 hiljade eura na ime troškova parničnog postupka Adiko banci i Heti aset rezolušn, koja je umiješač na strani tužene u tom sudskom postupku.
Od toga klijenti će, ukoliko presuda postane pravosnažna, Adiko banci platiti 462,3 hiljade eura, a Heti 410,6 hiljada eura.
Na presudu Osnovnog suda punomoćnici klijenata su juče podnijeli žalbu Višem sudu, kojom traže da se presuda preinači i da tužioci, tj. Adiko banka i Heta plate sudske troškove.
Klijenti, koji su prije 15 godina uzeli kredite indeksirane u francima, tužili su 2013. pred Osnovnim sudom banku i tužbom tražili konvertovanje duga u eure i njegovo smanjenje.
Dvije godine kasnije, u Skupštini je donesen Zakon o konverziji kredita, čime je njihov tužbeni zahtjev ispunjen. Zbog toga su odustali od tužbe pred Osnovnim sudom.
Njihov predlog, međutim, punomoćnici banke nijesu prihvatili, zbog čega je sud već dva puta donosio presude u vezi sa sudskim troškovima.
Prvi put je presudio da sudske troškove plaćaju klijenti, drugi put da se podijele, dok je sada presudio da svaki klijent plati preko četiri hiljade Adiko banci i preko tri i po hiljade Heti.
Predstavnik klijenata Dragan Senić za Dan je kazao da sudske troškove treba da plati banka, jer je ona ta koja je izazvala sudski spor tako što je ponudila štetni proizvod.
Istakao je i da veliki dio klijenata nema nikakve veze sa Hetom, a presuđeno je da i njima treba da plate sudske troškove.
Žalbu su podnijeli zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povrede odredaba parničnog postupka.
Senić je naveo da u Zakonu o parničnom postupku jasno piše da je “stranka dužna, nezavisno od ishoda parnice, da nadoknadi protivnoj stranci troškove postupka koje je prouzrokovala svojom krivicom ili slučajem koji se njoj dogodio”, kao i da je „tuži lac koji povuče tužbu dužan da protivnoj strani nadoknadi parnične troškove, osim ako je povlačenje tužbe uslijedilo odmah poslije ispunjenja zahtjeva od strane tuženog”.
Domaći i međunarodni sudovi su proteklih godina utvrdili da su ugovori o kreditima indeksiranim u francima ništavi.
Više stotina klijenata je uzelo kredite indeksirane u francima, godinama su otplaćivali pozajmicu, da bi se mnogima iznos glavnice uvećao nakon otplate većeg dijela kredita.
S obzirom na to da je velikom broju porodica time načinjena velika šteta, Skupština se uključila i donijela zakon kojim je konvertovala dug.
Senić: Sramna presuda
Ovo je sramna presuda, ocijenio je juče Senić.
“Sramna presuda, jer je za 113 klijenata, na osnovu Zakona o konverziji svakome nezakoniti dug smanjen. Povukli smo tužbu jer je zahtjev ispunjen. Nismo imali pravnog interesa da se sudimo, ali se suprotna strana protivila i nije nam ostalo ništa drugo nego da se odreknemo tužbenog zahtjeva zbog ispunjenja. Svako dalje suđenje i troškovi bi pali na naš teret. Kada je ispunjen zahtjev kroz zakon povukli smo tužbu. Nije nam ostalo ništa drugo nego da se odreknemo usled ispunjenja”, pojasnio je Senić.
