
Jer, najnoviji stavovi nadležnih govore kako bi realizacija jednog od kapitalnih projekata za glavni grad mogla početi u oktobru.
Priča o budućem postrojenju za prikupljanje voda, koje se u javnosti često greškom naziva i kolektorom, traje godinama. I gotovo od prvog dana dio javnosti burno reaguje na tu ideju.
Postojeći kolektor u Podgorici je još decenijama unazad na svaki način problematičan. Još u doba SFR Jugoslavije njegov je kapacitet bio premali za grad koji je iz dekade u dekadu rastao. Pritom, izlišno je govoriti i o njegovom razornom efektu po životnu sredinu – kako kada je riječo toku Morače, tako i o samom Skadarskom jezeru.
Iz Botuna od starta bili kategorični
O postrojenju na lokaciji kod Botuna prvi put govoreno je početkom prošle decenije, da bi 2017. bio potpisan i ugovor sa njemačkom KfW bankom. Nakon toga, osiguran je i grant Evropske unije vrijedan 30 miliona.
Za to vrijeme, iz Botuna su poručivali kako ne žele gradnju postrojenja nadomak naselja – njihove strijepnje uglavnom su se ticale ekološke komponente. Iako su nadležni, pa i sam grant EU, uvjeravali da je posrijedi rješenje koje nema negativnog uticaja po životnu sredinu, strahovanja žitelja tog zetskog sela nijesu bila bezrazložna. Naprotiv. Jer, to je podneblje imalo nešto dužu istoriju narušavanja ekologije – od gradnje Kombinata aluminijuma i bazena crvenog mulja, sve do iseljavanja niza porodica iz naselja Velji brijeg početkom vijeka.
Vlast nakon promjena dugo obećavala i promjenu lokacije
Kako god, po promjeni vlasti – prvo državne, a zatim i gradske – zvaničnici su u niz navrata uvjeravali kako razmatraju promjenu lokacije, a neki i da će do te promjene definitivno doći. Pojedini su išli u Botun, drugi su žitelje primali po kabinetima, a istovremeno su iz novoformirane Opštine Zeta poručivali kako gradnja kolektora na tom mjestu ne dolazi u obzir.
Naročito glasan bio je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević. Ta je stranka, pored državne, zastupljena i u lokalnim vlastima – i u Podgorici i u Zeti.
Sa druge strane, ranije vlasti isticale su kako je elaborate pokazao da negativnih efekata po životnu sredinu neće biti, Pored toga, novac od granta EU, kako iz današnje opozicije često znaju podsjetiti, ‘propao’ bi ukoliko postrojenje ne bude građeno upravo na toj lokaciji.
Opozicija tvrdi da su svi iz vlasti pristali na gradnju
Ovih će dana iz opozicije podsjetiti i na to da je nedavno usvojenim Prostorno urbanističkim planom Podgorice upravo ta parcela između Dajbaba i Botuna određena kao lokacija postrojenja.
Odbornik Demokratske partije socijalista Vladan Arsović nedavno je za Portal Analitika kazao kako je gradnja postrojenja, makar što se vlasti tiče, ‘završena stvar’. On je tada ustvrdio kako je odluka o tome donijeta tokom sastanka sa ambasadorom EU, kojem su prisustvovali Milan Knežević, Milojko Spajić i Andrija Mandić.
“Sa druge strane, Knežević je uz pomoć svojih aktivista reagovao saopštenjima protivljenja, ali uz skriveni komentar - “završavajte posao" makar i po cijenu skrivanja pravih namjera od svojih pristalica iz Zete”, tvrdi on.
Mujović poručio da postrojenje ne zagađuje
I nakon dugogodišnjeg oklijevanja, nadležni su ‘presjekli’. Odstupanja od prvobitno planirane lokacije, po svoj prilici, neće biti.
“Moram reći da smo praktično na pragu jedne ekološke katastrofe. Moramo to na svaki način preduprijediti. Novo postrojenje mora se što prije graditi”, kazao je prošle sedmice gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, naglasivši ono što se već dugo znalo – da postojeći kolektor zagađuje i Moraču i jezero.
Zatim je i sam govorio o uticaju novog postrojenja na životnu sredinu.
“Moramo razumjeti i znati da ovo postrojenje nije zagađivač i ne gradi se da bi se Zeta dodatno zagadila, nego naprotiv, da bi se životna sredina sačuvala, da bi Morača i Skadarsko i to što jedemo i pijemo bilo zdravije i čistije. Bilo bi krajnje racionalno – i nužno – da se konačno započne gradnja novog postrojenja, jer svaki izgubljeni dan može dodatno koštati zdravlja ljudi i prirode”, dodao je Mujović.
Doduše, pokušao je dio nadležnih da ‘ublaži’ samu terminologiju – pa su saopštavali kako će postrojenje biti građeno “u industrijskoj zoni Kombinata aluminijuma”. Što je, zapravo, ista lokacija.
Iz partija koje su na vlasti u Podgorici, sada stižu manje buntovne poruke nego, recimo, godinu ili dvije ranije. Mnogi od njih, kako se čini, ‘lopticu’ će najradije prebaciti na Mujovića.
Botunjani ne odustaju
Oni koji, međutim, ne odstupaju od svojih stavova, mještani su Botuna. I dalje se jednako protive gradnji postrojenja.
"Lopata prva kad dođe, lopatu neće zakopati, to nećemo dozvoliti. To sigurno. Znači, on je peti gradonačelnik. Ako će da se nastavi, šesti, sedmi, osmi, nikad ga završiti neće tu. Ako će da riješe problem, neka potraže drugu lokaciju i to je to”, kazao je Jagoš Bećirović iz tog mjesta u razgovoru za Televiziju Crne Gore.
Nadležni su prošle sedmice saopštili kako je prvi objekat, i to urušeni, udaljen 141 metar od lokacije budućeg postrojenja.
Dodaju i da je lokacija budućeg kolektora udaljena 1.384 metra od samog ‘centra’ naselja Botun.
Iz Botuna, sa druge strane, imaju nešto drugačiju računicu. Tvrde kako je prva kuća udaljena 63 metra od lokacije.