„I mi pratimo situaciju, naravno, u odnosu na ono što se dešava u regionu“, rekao je Krapović u intervjuu za Euronews, komentarišući odluke Hrvatske i Srbije o uvođenju vojnog roka.
Napomije da su Hrvatska i Srbija, zemlje sa „značajno većom populacijom, administrativnim kapacitetima, budžetima i sredstvima“.
„U tom pravcu vjerujem da oni koji imaju značajno veće kapacitete, su se iz potreba i pravilnih procjena i analiza odlučili jedni i drugi za ponovno uvođenje vojnog roka“, rekao je Krapović.
To je, podsjeća on, i dalje, u obje zemlje, u samom povoju.
„Mislim da je krenulo u Hrvatskoj i da tek treba da krene u Srbiji, nešto malo odloženo. Vidjećemo kako će im to ići“, rekao je ministar.
U svakom slučaju, kaže, potrebne su značajne logističke pretpostavke, ulaganja, administrativne pretpostavke, značajno podizanje kapaciteta, kako bi takva jedna odluka bila donijeta.
„Što se tiče Crne Gore, mi još takvu odluku nijesmo donijeli. Mi se oslanjamo na ono što je profesionalni sastav, prije svega vojske i eventualno na neku buduću rezervu i aktuelnu koju želimo bolje valorizovati“, rekao je Krapović.
Međutim, dodaje on, razmatramo i potencijalno moguće uvođenje i šta bi bilo potrebno za uvođenje obaveznog vojnog roka.
„Svakako, prva stavka u odnosu na ono što je potrebno je da vidimo što je to što je mišljenje javnosti, što je mišljenje građana, što je mišljenje nevladinog sektora i mnogih drugih koji se bave tom problematikom i da osjetimo da li je to nešto što javnost i građani Crne Gore u potpunosti prihvataju“, podvukao je Krapović.
Ukoliko bi to, kaže, bio slučaj, onda moraju vidjeti što su logističke pretpostavke, koliko bi novca za tako nešto trebalo da bude izdvojeno.
„Mi već sada po kasarnama imamo određene kapacitete koji se odnose na obuku, ali vjerujem da ukoliko bi došlo do uvođenja obaveznog vojnog roka da bi te kapacitet morali značajno da unaprijedimo i da bi to iziskivalo značajna finansijska sredstva“, rekao je Krapović.
Svakako, dodaje on, razmišlja se i o toj opciji.
„Nijesmo donijeli takvu odluku. Kao što sam rekao i dalje stojimo pri modelu profesionalne vojske, ali vjerujem da u odnosu na ono što jesu kretanja u svijetu, što jeste aktuelna geopolitička situacija, što jesu krize u današnjem svijetu gdje imate galopirajuće tehnološke revolucije u više segmenata, vještačke inteligencije, biorobotike i tako dalje, gdje imate prirodno ili vještački izazvane nepogode i katastrofe, gdje imate zdravstvene krize poput Kovida-19, siguran sam da Crnoj Gori i društvu Crnoj Gori ne bi štetilo da jedan broj mladih ljudi prođe jednu, aj da kažem, osnovnu vojnu obuku“, ocijenio je Krapović.
Ne, kako ističe, obuku za rat.
„Nego obuku u odnosu na krizne situacije i odgovora na krizne situacije, kako biste imali društvo koje je, prije svega, potrebno da bude otporno na te pojave. Naravno, u najvećoj mogućoj mjeri nijedno društvo nije apsolutno otporno, nijedna država, ali vremena kojima svjedočimo unazad nekoliko godina, i siguran sam vremena pred nama će donijeti brojne izazove u tim segmentima, i dobro bi bilo da se podigne ukupna otpornost crnogorskog društva u odnosu na takve pojave. U tom pravcu, vidim i ulogu moguće obavezne vojne obuke za građane“, zaključio je ministar.
