Naučnici s Instituta Cedars-Sinai u Los Angelesu ustanovili su da infekcija virusom koji uzrokuje kovid-19 može podstaći imuni odgovor koji traje i nakon početne infekcije i oporavka pacijenata, čak i ako nijesu imali teški oblik bolesti. Rezultate istraživanja objavili su u stručnome časopisu Journal of Translational Medicine.
Kada se neko zarazi virusom ili drugim patogenom, organizam oslobađa proteine koje nazivamo antitijelima, a ona su tu da bi otkrila strane supstance koje će ih spriječiti da napadnu stanice organizma, no u nekim slučajevima u organizmu se proizvode autoantitijela koja s vremenom mogu napasti vlastite organe i tkiva.
Istraživači s Instituta Cedars-Sinai su ustanovili da osobe koje su preboljele infekciju virusom SARS-CoV-2 imaju širok raspon autoantitijela i do šest mjeseci nakon što su se potpuno oporavile.
I prije ove studije naučnici su znali da teški slučajevi kovida-19 mogu u tolikoj mjeri opteretiti imuni sistem da se počnu stvarati takozvana autoantitijela, no ovo je prvo istraživanje koje ne ukazuje samo na prisutnost povišenih autoantitijela nakon blage ili asimptomatske infekcije, već i o njihovoj postojanosti tokom vremena.
Autoantitijela su antitijela koja organizam stvara na vlastite antigene. U načelu, imuni sistem razlikuje tuđe antigene od vlastitih i djeluje samo na tuđe.
No katkada se imuna reakcija razvija i protiv vlastitih antigena (autoimunizacija), pri čemu mogu nastati različite autoimune bolesti (npr. sistemski eritemski lupus, reumatoidni artritis, miastenija gravis).
“Ova nam saznanja pomažu da objasnimo što kovid-19 čini tako jedinstvenom bolešću”, rekla je doktorka Justyna Fert-Bober, naučnica na Odjeljenju za kardiologiju Instituta Cedars-Sinai i koautorka studije.
U studiji je sudjelovalo 177 zdravstvenih radnika s potvrđenim dokazima o preboljeloj infekciji kovidom, koji su se od te bolesti oporavili prije dostupnosti vakcine. Naučnici su uporedili njihove uzorke krvi s uzorcima uzetim od zdravih ljudi prije pandemije. Pokazalo se da su svi sudionici studije s potvrđenom infekcijom SARS-CoVom-2 imali trajna autoantitijela, uključujući i ona koja mogu prouzrokovati hronične upale i povrede zglobova, kože i živčanog sistema (lupus, reumatoidni artritis).
„Neka od autoantitijela koja smo otkrili povezana su s autoimunim bolestima koje obično češće pogađaju žene nego muškarce, no u ovoj su studiji muškarci imali veći broj povišenih autoantitijela od žena. S jedne su strane ovi rezultati paradoksalni s obzirom na to da su autoimuna stanja obično češća kod žena”, rekla je doktorka Fert-Bober i dodala da je to donekle očekivano s obzirom na to da, kako je kazala, znamo da su muškarci osjetljiviji na najteže oblike kovida-19.
“U uobičajenim okolnostima ne bismo među ispitanicima očekivali tako raznoliku formaciju povišenih autoantitijela koja kod nekih ostaju povišena čak do šest mjeseci nakon potpunog kliničkog oporavka. Još ne znamo koliko će dugo, i nakon šest mjeseci, antitijela ostati povišena i/ili rezultirati bilo kakvim većim kliničkim simptomima. Važno je pratiti razvoj stanja kod pojedinaca”, rekla je naučnica Susan Cheng
Cheng i njene kolege istražuju jesu li povišena autoantitijela povezana sa simptomima od kojih pate osobe s dugotrajnim kovidom te planiraju proučiti i nivo autoantitijela nakon zaraze novijim varijantama virusa.
