Za razliku od predsjednika lokalnog parlamenta Nemanje Vukovića, prvi čovjek grada Marko Kovačević je sa potpredsjednikom Zoranom Tomićem položio vijenac sa lentom u bojama trobojke.
Kovačević je kazao da je 13. jul značajan praznik naše države koji se odnosi na dva bitna datuma u našoj istoriji - 13. jul 1878. godine kada je Crna Gora stekla međunarodno priznanje i nakon Veljeg rata i srpskog ustanka u Hercegovini i teritorijalno proširenje na Nikšić, koji je tada postao dio knjaževine Crne Gore, i 13. jul 1941. godine i opštenarodni ustanak protiv fašističkog okupatora i njegovih saradnika.
Podsjetio da je 12. jula 1941. godine na Cetinju održana Petrovdanska skupština koja je, kako je kazao, „proklamovala sve one vrijednosti i principe okupatora Sekule Drljevića“ koji se danas koriste kao argumentacija protiv njega lično i protiv njegovih istomišljenika.
„I ako pogledamo tadašnji okupatorski "Glas Crnogorca" i ono što se u njemu objavljivalo vidjećemo ko u današnjoj Crnoj Gori liči na okupatore i fašiste, a ko liči na one koji su im se tada suprostavili. Ja se svakako prepoznajem u ovima drugima koje sam pomenuo, a deklaracija koju je Petrovdanski sabor donio jasno pokazuje protiv čega je narod u Crnoj Gori 13. jula ustao“, kazao je Kovačević.
On je rekao da se 12. jula na Cetinju čulo "E viva Montenegro", a da su 13. jula ustanici poručili "živjela Crna Gora i živjela Jugoslavija".
Usvijetlu Trinaestojulskog ustanka vrijedno je, kazao je Kovačević, pomenuti i lični čin hrabrosti princa Mihaila Petrovića, unuka kralja Nikole.
11
