Kako je podsjetila programska direktorica CDT-a Milica Kovačević, Zakonom o državnom tužilaštvu je propisano da je rad Tužilačkog savjeta javan, a poslovnikom da su njegove sjednice otvorene za javnost, osim u slučajevima propisanim zakonom i poslovnikom.
„Međutim, izmjenama Poslovnika iz novembra prošle godine uvedena je nova odredba koja predviđa da se zapisnik objavljuje na internet stranici Tužilačkog savjeta i anonimizira u skladu sa aktom kojim se anonimiziraju odluke Tužilačkog savjeta. U decembru 2025. usvojen je i novi Pravilnik o anonimizaciji. Rezultat primjene ovih izmjena danas možemo vidjeti na internet stranici Tužilačkog savjeta – u zapisnicima sa dvije decembarske sjednice u kojima su anonimizirana čak i imena predsjednika i članova Savjeta, oznake akata, kao i svi lični podaci, bez obzira na to da li je riječ o funkcionerima koji vrše javnu funkciju“, navodi Kovačević.
Ukazuje da danas možemo pročitati da je donijeta odluka da “prestaje funkcija tužiteljki XY”, da se “utvrđuje naknada tužiocu XX”, ili da je razmatran predmet oznake “XZ”, ali ne možemo saznati ko je prisustvovao sjednici, ko je predlagao odluku, ko je glasao, da li je bilo suprotnih mišljenja ili rasprave, pa niti kome se i po kom osnovu dodjeljuju naknade iz javnih sredstava.
„Ovakva praksa je suprotna elementarnoj logici i osnovnim principima javnosti rada, posebno imajući u vidu da su sjednice formalno - javne. To u praksi znači da samo onaj ko fizički prisustvuje sjednici može saznati šta se tamo dešava. U vremenu digitalne tehnologije, kada je standard da se sjednice javnih tijela prenose ili barem detaljno dokumentuju, građani, mediji i organizacije civilnog društva iz svojih domova, kancelarija i redakcija ne mogu saznati šta radi jedno od ključnih tijela pravosudnog sistema“, navodi Kovačević.
Ističe da ovo predstavlja ozbiljan korak unazad u odnosu na praksu prethodnog saziva Tužilačkog savjeta, kada su njim predsjedavale dvije vršiteljke dužnosti Vrhovnog državnog tužioca.
„Zapisnici iz tog perioda sadržavali su detaljan tok rasprave, predloge, ocjene, konstatacije, inicijative i zamjerke pojedinih članova. Javnost je mogla pratiti kako se odluke formiraju, ko stoji iza kojih stavova i kako izgleda profesionalna debata unutar Savjeta. Mediji su redovno i opsežno izvještavali sa sjednica, a potezi TS su bili predmet javne analize i komentara“, podsjeća ona.
Čak i prije reformi u tužilačkoj organizaciji koje su sprovedene prije nekoliko godina, dodaje, zapisnici su bili sadržajniji i informativniji nego danas.
„Danas svjedočimo potpunom formalizmu bez sadržaja - zapisnicima koji su svedeni na tehničku evidenciju odluka, bez konteksta, bez rasprave i bez odgovornosti. Tendencija smanjenja transparentnosti vidljiva je u prethodne dvije godine, ali posljednje izmjene predstavljaju kvalitativno novi nivo zatvaranja - sada se javnost praktično svodi na puku formalnost, bez stvarnog uvida u rad i odlučivanje ovog tijela. Poređenja radi, zapisnici sa sjednica Sudskog savjeta, za razliku od Tužilačkog savjeta, ne anonimiziraju se na ovakav način. Iako bi i njihov sadržaj mogao biti dodatno unaprijeđen, u poređenju sa novom praksom TS predstavljaju primjer višeg nivoa transparentnosti i odgovornosti“, smatra Kovačević.
Normalan institucionalni razvoj, nakon izuzetno kvalitetnih zapisnika iz prethodnog mandata TS, dodaje, podrazumijevao bi dalji napredak – emitovanje sjednica, objavljivanje audio ili video zapisa, korišćenje savremene tehnologije za jačanje povjerenja javnosti. Umjesto toga, kaže, svjedočimo zatvaranju u kancelarije i zapisnicima prepunim oznaka XY, XX i XZ.
„Podsjećamo da u susjednoj Srbiji, koja je u procesu evropskih integracija značajno iza Crne Gore, zainteresovana javnost može pratiti sjednice tužilačkog savjeta putem online prenosa. Crna Gora, umjesto da bude primjer dobre prakse, bilježi pad u transparentnosti u odnosu na standarde koji su ranije već bili uspostavljeni“, upozorava ona.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije, podsjeća, ocijenjeno je da su “javna komunikacija i transparentnost oba savjeta osigurane i da se nastavljaju unapređivati”, te da su sjednice javne, da im prisustvuju mediji i organizacije civilnog društva, kao i da se redovno objavljuju odluke, zapisnici i saopštenja. Međutim, ukazuje Kovačević, taj izvještaj je objavljen prije usvajanja posljednjih izmjena Poslovnika i Pravilnika o anonimizaciji.
„Smatramo da Evropska komisija treba da bude upoznata sa ovom regresijom, jer formalno objavljivanje zapisnika ne znači i suštinsku transparentnost. Objavljivanje dokumenta u kojem su izbrisani ključni podaci o akterima, raspravi i odgovornosti ne doprinosi jačanju povjerenja javnosti, već ga dodatno urušava. Pozivamo Tužilački savjet da hitno preispita novu praksu anonimizacije i vrati standarde javnosti rada na nivo koji je već bio dostignut, jer je sadašnja praksa jasan korak unazad u odnosu na ranije postignute standarde transparentnosti“, zaključuje Kovačević.
