Izložba fotografija “Nevini sveci”, uglednog sarajevskog autora Milomira Kovačevića, otvorena je sinoć (19. avgust) u podgoričkoj galeriji F64. Ovom postavkom umjetnik se premijerno predstavio publici u Crnoj Gori.
Otvarajući izložbu, član umjetničkog savjeta galerije F64, kustos Aleksandar Kelić istakao je činjenicu da je postavka analogne fotografije u digitalnom vremenu i da taj kontrast ima poseban vrijednosni značaj.
Ocijenio je da je Kovačević skroman umjetnik, ali da je njegov umjetnički značaj uporediv sa velikanima ovih prostora.
„Ono što je u literaturi u 20. vijeku bio Ivo Andrić, u prostoru ove regionalno-balkanske priče, to je u fotografiji sigurno Milomir Kovačević“, kazao je Kelić.
Od ratnog Sarajeva do pariških groblja
Obraćajući se mnogobrojnoj publici, Kovačević je kazao da mu je drago što konačno izlaže u Crnoj Gori, navodeći da je „Nevini sveci“ za njega na neki način i intimna priča o Sarajevu, ali i podsjećanje na sve ono što se tamo dogodilo.
Za Portal Analitika, Kovačević je govorio o istorijskoj pozadini fotografija, ali i njihovom tehničkom karakteru.
“Prva fotografija, odnosno prvi od ovih anđela, nastala je tokom rata u Sarajevu. Zbog teških uslova često smo boravili po grobljima i tako su ostale ove fotografije. Kasnije, kada sam došao u Pariz, ponovo sam često posjećivao groblja, ali ne samo njih. Te figure i motivi stalno su mi se vraćali, pa sam ih nastavio bilježiti fotoaparatom“, kazao je Kovačević.
Istakao je da su sve fotografije nastale analognom tehnikom, uz minimalne intervencije u laboratoriji.
„Sve je snimljeno analogno, na filmu. Nema mnogo dorade, samo malo laboratorijskog rada kako bi se dobio pravi rezultat“, objasnio je.
Kroz svoje brojne izložbe, Kovačević se često bavi prolaznošću ljudi, njihovim nestajanjem i tragovima koje ostavljaju iza sebe.
„Tokom rata ljudi su sahranjivani bez imena i prezimena. To je bila jedna izložba o ratu. Druga je govorila o likovima koji nestaju sa narodnih spomenika i postaju neke vrste sjenki za koje ne znamo jesu li žive ili mrtve. U suštini, sve su to figure koje izgledaju kao živi ljudi u pokretu“, kazao je umjetnik.
Govoreći o atmosferi svojih radova, Kovačević je istakao da i strah može postati estetska vrijednost, čime njegov rad dobija dodatnu intimnu dimenziju.
„Ovo je samo jedna od mojih serija. To je intimna i specifična serija na kojoj dugo radim i radiću je dok sam živ“, kazao je.
Govoreći o vlastitom umjetničkom izrazu, Kovačević sebe vidi kao autora brojnih kontradikcija, ali i nekoga ko je dosljedan u nastojanju da kroz umjetnost predstavi vlastito „ja“.
„Kod mene ima više kontradikcija. Bio sam u Udruženju primijenjenih umjetnosti, bio sam novinar, a onda sam se posvetio ovoj analognoj fotografiji. Sve je to spoj različitih stvari. Nisam komercijalan i ne trčim za senzacijama ni za nekakvim safarijima. Radim ono što je moje i što je lično“, kazao je.
Umjetnost kao trag koji ostaje
Dodao je da status fotografa-autora za njega podrazumijeva upravo takav pristup umjetnosti.
„Fotograf-autor nije ni reporter niti nešto drugo, već neko ko stvara djela svojom glavom, dušom i svojim rukama. Sve ovo radim jer me zadovoljava, a kada imam priliku, kao sada, da svoj rad podijelim s nekim, onda je to zaista sjajno“, istakao je za Analitiku.
Kovačević smatra da je čovjek prolazan, ali da kroz stvaralaštvo pokušava ostaviti trag koji će nadživjeti njegov život.
„Znamo koliko možemo živjeti i koliko je ljudski rod na Zemlji, ali upravo zato pokušavamo da stvorimo nešto što će ostati dugo nakon nas“, zaključio je Kovačević.
Kovačević (1961, Bosna i Hercegovina) fotografijom se bavi od svoje 17. godine u Sarajevu, a tokom karijere bilježio je različite segmente društvenog i kulturnog života, uključujući svakodnevicu opkoljenog Sarajeva početkom devedesetih. Od 1995. godine živi i radi u Parizu, gdje nastavlja fotografsku i izložbenu aktivnost.
Za svoj rad dobio je brojna priznanja, među kojima su godišnja nagrada Fondacije CCF, francuski Nacionalni orden za zasluge za fotografski rad i angažman u rangu viteza, kao i Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva. Član je Udruženja likovnih i primijenjenih umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Izložba „Nevini sveci“ biće otvorena do 23. novembra.
