"Odluka Odbora za izbornu reformu da u Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja poveća izdvajanja iz državnog budžeta za političke partije izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu zaštite javnog interesa i može se posmatrati kao korak unazad u odnosu na preporuke EU koje se tiču veće transparentnosti i odgovornosti u trošenju javnih sredstava", saopštila je programska direktorica CDT-a Milica Kovačević.
Kako kaže, iako taj zakon sadrži određena poboljšanja, njegova suštinska slabost leži u tome što dolazi izvan konteksta sveobuhvatne izborne i antikorupcijske reforme, pa će ostati bez stvarnog efekta dok god se ona ne dogodi.
"Građani/ke neće nakon usvajanja ovog zakona osjetiti poboljšanje u izbornom integritetu, kontroli finansiranja partija ili sankcionisanju zloupotreba – jer sistem koji bi trebalo da nadgleda primjenu zakona ostaje netaknut. Naša organizacija je na početku rada Odbora upozoravala da se zakon o finansiranju partija ne može izdvajati iz šireg paketa propisa koji uređuju izborni proces, ali za takav pristup nije bilo političke volje. Ključni zakoni – poput onih koji uređuju rad Agencije za sprečavanje korupcije, krivičnu odgovornost za najozbiljnija kršenja zakona, efekte preporuka državne revizije, funkcionisanje političkih partija i medijsko predstavljanje u kampanji – ostaju nepromijenjeni. Bez njihove ozbiljne reforme, novi zakon je samo spisak lijepih želja", ističe ona.
Jedini koji će osjetiti direktne koristi su političke partije – jer povećanje budžetskih sredstava, kako navodi, za njihov rad proizvodi efekte odmah.
"Po predloženom rješenju, izdvajanja iz državnog budžeta za partije rastu sa 0,5% na 0,8% tekućeg budžeta, čime će ukupna izdvajanja iz državnog i lokalnih budžeta iznositi oko 15,7 miliona eura. Za više od godinu dana koliko je trajao rad radne grupe za izradu Nacrta zakona, čiji smo bili aktivni članovi, pitanje povećanja novca za partije nije se pojavilo nijednom – barem ne pred nama. Čak i kada su se u javnosti pojavile spekulacije, na naše direktno pitanje svi poslanici/e su nas gledali kao da prvi put čuju za to. A onda se, u samom foto-finišu, iznenada pojavila očito dogovorena brojka od 0,8%. Ovakav način donošenja odluka razotkriva duboku netransparentnost procesa, i obesmišljava učešće organizacija civilnog društva, eksperata i javnosti. Poslanici i poslanice nijesu ovu temu otvorili pred radnom grupom, ni pred ekspertima, ni pred javnošću. Umjesto toga, odlučili su da je provuku na kraju – diskretno, baš onako kako to rade oni koji znaju da rade nešto pogrešno. Jer kada je riječ o novcu za sebe, poslanici su pokazali onu vrstu političkog jedinstva koju građani rijetko imaju priliku da vide", kaže Kovačević.
Ne postoji uporedni primjer u savremenim evropskim demokratijama da se ovako visok procenat budžeta izdvaja za finansiranje partija – u većini zemalja taj iznos se kreće između 0,1% i 0,2%. Sredstva koja se u Crnoj Gori izdvajaju za partije su već i sada visoko iznad ovog prosjeka.
"U 2025. godini ukupna opredijeljena sredstva za partije su 11,2 miliona, od čega 7,56 miliona iz državnog i 3,64 miliona iz opštinskih budžeta. Samo četiri najveće partije (PES, DPS, NSD, DCG) dobiće više od 6 miliona eura. To ne uključuje troškove za prostorije za rad partija, plate poslanika, sredstva za rad poslaničkih klubova, koja se povlače sa drugih stavki državnog budžeta. Istovremeno, ključne institucije koje bi trebalo da kontrolišu partije raspolažu višestruko manjim budžetima u ovoj godini. Agencija za sprečavanje korupcije ima 2,13 miliona eura, Državna revizorska institucija 3,12 miliona, a Državna izborna komisija tek 526 hiljada", istakla je ona.
Cjelokupna tužilačka organizacija, koju čine 13 osnovnih, dva viša, specijalno i vrhovno tužilaštvo, ima budžet 15,4 miliona – taman koliko su, kako navodi, naše partije odredile sebi, i odličan je pokazatelj koliko partije vrednuju vladavinu prava.
"Ako je suditi po ovom zakonu, političke partije u Crnoj Gori su same sebi dale status najvažnijih korisnika javnih sredstava. Reforma je još jednom iskorišćena kao retoričko pokriće za raspodjelu koristi među onima koji sistem drže zarobljenim. Pozivamo sve domaće i međunarodne aktere da ne prihvate ograničene promjene kao dovoljno utemeljenu reformu. Nacrt ovog zakona, koji ne prate sistemske promjene povezanih zakona, ne adresira ključne sistemske nedostatke, niti donosi promjene koje bi imale stvaran pozitivan uticaj na javni interes. On samo formalno zaokružuje još jednu fazu političkog cinizma u kojem su partije jedine koje profitiraju", zaključuje se u saopštenju.
