U pitanju je bila tribina "Sabirni centar - Morinj: Istorijska manipulacija", koju je organizovao "Savjet NVO Boke Kotorske" u saradnji sa MZ Morinj i MZ Orahovac.
Tribini je, pritom, prisustvovalo i niz lokalnih funkcionera, među kojima i predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja i opštinski sekretar Ognjen Vukasović.
Poruke sa skupa komentarisali su danas iz Akcije za ljudska prava i Centra za građansko obrazovanje.
Oni navode da je posrijedi istorijski revizionizam.
"Na ovoj tribini je osporavan karakter logora Morinj, uz tvrdnje da „zločin postoji samo ako ima mrtvih ili trajno osakaćenih“, uz zaključak da „boravak u logoru nije bio prijatan, ali nije zločin“. Istorijske i sudski utvrđene činjenice to opovrgavaju. Logor Morinj, nazvan u optužnici Sabirni centar Morinj, osnovan od strane JNA kod Kotora, funkcionisao je od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine, a u njemu je bilo zatočeno i zlostavljano oko 270 hrvatskih državljana, od čega polovina civila", naglasili su oni.
Na tribini je naglašeno i kako to „nije bio rat Crne Gore i nekakve hrvatske, imaginarne, samoproglašene, nelegalne tvorevine, već rat suverene države koja se zvala SFRJ“, uz ocjene da Hrvatska "nije bila žrtva agresije" jer "oni nisu bili država".
Doduše, istorijski fakti govore kako su se u Hrvatskoj u maju 1991. građani izjasnili za nezavisnost, te da je ta država uskoro bila međunarodno priznata.
"Za angažovanje JNA u Hrvatskoj nije bilo odluke legitimnog Predsjedništva SFRJ - jedinog ustavnog organa nadležnog za vojsku - jer ono nije moglo funkcionisati zbog blokade. Polovina članova nije učestvovala u radu, pa nije bilo ni legitimiteta ni pravne osnove za obavezujuće odluke. U vrijeme napada na Hrvatsku, SFRJ de facto više nije postojala, a JNA se već bila povukla iz Slovenije nakon desetodnevnog, takođe, besmislenog i neopravdanog ratovanja. Logika opravdanja tih napada identična je onoj kojom bi se zagovarao napad na Crnu Goru nakon referenduma o nezavisnosti", istakli su iz te dvije NVO.
Na tribini je govoreno i o legendi našeg vaterpola Zoranu Džimiju Gopčeviću, koji je bio šef straže u logoru Morinj.
Prema govornicima na skupu, Gopčević se "našao na stubu srama samo zato što je radio svoj posao časno i pošteno“.
"Međutim, branitelji Gopčevićevog lika i djela zanemaruju da njegova uloga u logoru Morinj baca sjenku na sve njegove sportske ili druge uspjehe. Dok su neki stražari, poput Mladena Proročića, javno pohvaljeni od strane bivših zatočenika zbog čovječnog odnosa, Gopčević nije ostao upamćen po takvom postupanju. Žalimo što je preminuo bez mogućnosti da se njegova odgovornost sudski preispita", naveli su iz HRA i CGO.
Oni su naročito zabrinuti zbog toga što je Kulturni centar "Nikola Đurković", kao javna ustanova, ustupio prostor za događaj očigledno revizionističkog karaktera.
"Dodatno uznemirava prisustvo na spornom događaju predsjednice Skupštine opštine Kotor, Maje Mršulje, i sekretara za investicije, Ognjena Vukasovića, koji je iz Demokrata, partije koja ima potpredsjednike i ministre u Vladi Crne Gore. Time se, nažalost, istorijski revizionizam i institucionalno afirmiše, što ozbiljno ugrožava proces potrebnog objektivnog suočavanja s prošlošću", zaključili su oni.
