Uzrok stalnih poskupljenja cijena goriva, ekonomski analitičar Vasilije Kostić vidi u postpandemijskoj oslabljenoj ekonomiji, rat u Ukrajini i potrebi za ekonomskim oporavkom.
“U momentu kada inflacija dobije inflacionu spiralu, cijena goriva, budući da je na inputu proizvoda i usluga, pretvara se u generator opšteg rasta cijena. Osim toga se fromiraju inflaciona očekivanja koja su utemeljena na budućim očekivanjima, i onda to dodatno tjetra preduzeća da ukalkulišu očekivani rast cijena u postojećoj proizvodnji ili cijenama proizvoda i usluga, pa to dalje ubrzava inflaciju”, ocijenio je Kostić.
Kostić je kazao da je teško dati bilo kakvu prognozu u pogledu daljih cijena naftnih derivata, te da su neosnovane prognoze da će se do kraja godine stabilizovati situacija.
“Mi ni u kom slučaju, ni na koji način, ne možemo da utičemo na formiranje cijena goriva. Možemo samo da utičemo da negativni efekat koji se stvara prelivanjem rasta cijena na svjetskim tržištima u Crnu Goru, ukoliko je moguće, ublažimo rasterećenjima maloprodajne cijene goriva u obliku akciza ili trgovačkih marži i to je ono čime možemo da ublažimo i usporimo taj rast”, naveo je Kostić.
U cilju rješavanja ovog problema, na dnevnom redu današnjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore naći će se i prijedlog za smanjenje akciza na gorivo, što bi, ukoliko se usvoji, rezultiralo nižom cijenom naftnih derivata.
Kostić je zaključio da je upitno da li država ima fiskalni kapacitet da se odrekne ove vrste prihoda, a da pritom ne podigne poreze na nekim drugim elementima potrošnje.
