Ona je govorila o komplikacijama koje mogu nastati usljed zaraze korona virusom, ali i posljedicama koje ostavljaju na zdravlje. Naglasila je da ovaj opaki virus na plućima može da ostavi ožiljke koji nikad ne zarastu.
Osvrnula se i na spajanje gripa i kovida-19 i poručila da će ova dva virusa dovesti do preopterećenosti zdravstvenog sistema ali se nada da će mjere za suzbijanje korone biti dovoljne da ograniče transmisiju oba virusa, jer im je način prenosa sličan – preko respiratornih kapljica.
Da li poslije skoro osam mjeseci borbe sa korona virusom, možemo da govorimo o tome kakve posljedice taj virus ostavlja na organizam? Koliko su ozbiljna oštećenja koja nastaju nakon preležanog kovida-19?
Đuković-Savović: Mnogi organi su pogođeni SARS CoV-2 virusom, pored pluća, posebno centralni nervni sistem, srce i krvni sudovi. Može doći do upale srčanog mišića i uzrokovati miokarditis ili upalu srčane maramice (perikarditis) i tromboemboliju. Mogu se javiti izolovano ili zajedno i predstavljaju tešku kliničku sliku koja može da dovede i do smrtnog ishoda, posebno kod starijih ljudi sa prethodnim hroničnim bolestima. Simptomi mogu varirati od kratkog daha, bola u grudima, pojave aritmija.
Neurološka oštećenja variraju od blagih (gubitak čula mirisa i ukusa) do teških (moždani udar) i kognitivnih oštećenja (gubitak memorije i koncentracije), mentalnih (anksioznost, depresija, poremećaj sna). Posljedice tromboembolije mogu biti plućna embolija, moždani i srčani udar. Na plućima je moguće trajno oštećenje u vidu restriktivne bolesti pluća tj. fibroze (stvaranje ožiljaka na plućima).
Da li ostavlja posljedice i na one ljude koji imaju lakše simptome, koji traju nekoliko dana i ne razlikuju se puno od prehlade?
Đuković-Savović: Blagi oblici bolesti obično ne ostavljaju posljedice.
U medijima možemo čuti da su u najvećem riziku oni ljudi koji imaju visok krvni pritisak, dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Da li je to tačno?
Đuković-Savović: U najvećem riziku za teške oblike bolesti su gojazni, bolesnici sa malignim bolestima, hroničnom bubrežnom bolešću, srčanim bolestima, hroničnom opstruktivnom bolešću pluća, pacijenti sa transplantiranim organima, pušači.
Što pokazuje dosadašnje iskustvo infektologa, da li postoji pravilo, ko se brže izbori sa koronom i ko ima blaže simptome? Da li su to muškarci ili žene, stariji ili mlađi ljudi?
Đuković-Savović: Teški oblici bolesti se ređe javljaju kod mladih i prethodno zdravih ljudi, a češće kod starijih osoba muškog pola.
Koliko dugo nakon preležane infekcije korona virusom čovjek ima antitijela? Smatra se da ćete, ukoliko ste se oporavili od zaraze virusom korona, steći imunitet, da li je poznato koliko on traje?
Đuković-Savović: Imunitet na SARS CoV-2 traje u prosjeku od tri do šest mjeseci po trenutnim saznanjima.
Možete li da pojasnite razliku između IGM i IGG antitijela? Koja se duže zadržavaju u organizmu?
Đuković-Savović: Antitijela klase IgM i IgG na SARS CoV-2 se javljaju u serumu od prve do treće nedjelje od kontakta sa virusom i obično se simultano javljaju. Antitijela klase IgM označavaju akutnu, tj. svježu infekciju i smatra se da se gube iz seruma nakon jednog mjeseca. IgG antitijela ostaju duže detektibilna u serumu bolesnika (obično oko tri mjeeseca) i dokaz su preležane infekcije.
Da li je korona virus zarazniji od gripa? Često čujemo da epidemiolozi i infektolozi strepe od spajanja korone i gripa. Kakakav scenario tu možemo očekivati?
Đuković-Savović: Virus SARS CoV-2 je zarazniji od virusa gripa, lakše se širi nego grip. Takođe, protiv kovida-19 još uvijek nemamo vakcinu a protiv gripa imamo. Period zaraznosti traje duže kod inficiranih kovidom-19. Spajanje ova dva virusa će dovesti do preopterećenosti zdravstvenog sistema. Nadamo se da će javno zdravstvene mjere za suzbijenje kovida-19 (nošenje zaštitnih maski, higijena ruku, distanca) biti efikasne u smanjenju incidence gripa jer će ograničiti transmisiju oba virusa s obzirom na to da je im je način prenosa sličan – preko respiratornih kapljica. Vakcinacija protiv gripa ostaje najbolji način prevencije, a posebno ove sezone kada se očekuje spajanje ove dvije infekcije.
Da li je u Crnoj Gori bilo slučajeva da se osoba koja je preležala koronu ponovo zarazi? Ukoliko jeste da li ste upoznati sa tim kakvi su bili simptomi?
Đuković-Savović: U Crnoj Gori do sada nije zabilježen slučaj reinfekcije kovidom.
Koji su to savjeti za ojačavanje imuniteta u trenutku kada haraju virusi?
Đuković-Savović: Pravilna i izbalansirana ishrana, dosta tečnosti i vitamina, fizička aktivnost na otvorenom prostoru.
