Djeca su, prema riječima direktora Doma zdravlja (DZ) u Podgorici dr Nebojše Kavarića, “tihi stradalnici kovid pandemije” – Bez obzira što je 48% manja vjerovatnoća da se inficira od kovida, najmlađa populacija je najpodložnija psihopatološkim promjenama.
"Na žalost 58 % djece na području Evrope je promijenilo svoje ponašanje ka psihopatološkom. Nema valjanih studija ni u jednoj zemlji Evrope šta se događa sa njima", kazao je Kavarić.
Pozivajući se na studiju koju je radila Evropska pedijatrijska akademija, Kavarić je iznio podatak da je djeci, koja su usljed pandemije bila izložena stresu, smanjen životni vijek za oko 3,3, godine.
"To se dešava zbog toksičnog stresa koji je najopasniji. A upravo su djeca trenutno izložena najtoksičnijem stresu, jer su u situaciji da im niko ne može pomoći - ni roditelji ni škola, niti u svom okruženju imaju osobe koje znaju šta da rade", kazao je on.
Mnogo je, prema njegovim riječima potrebno uraditi da bi se situacija popravila, a u prvom redu, kako smatra, treba omogućiti redovno pohađanje nastave.
"Škole se nigdje u Evropi nisu pokazale kao bitan prenosilac virusa. Upućujem apel, kao jedan od najstrožijih kritičara popuštanja mjera, škole moraju da ostanu otvorene", izričit je Kavarić.
Prema njegovom sudu, predimenzionirajući obrazovnu zapostavili smo socijalnu komponentu, a upravo je obrazovni sistem izuzetan ventil za sprječavanje zlostavljanja, posebno kod adolescenata.
"Budući da sam pedijatar ne mogu da koristim izraz koji bih želio, ali ako ova situacija potraje, upropastićemo generaciju finih adolescenata", napomenuo je direktor DZ Podgorica.
Da direktna interakcija sa ljudima pozitivno utiče na djecu, pokazao je i projekat "Centar za podršku djeci i porodici – Dnevni centar" koji realizuje NVO Centar za prava djeteta Crne Gore u okviru koga se pruža podrška djeci i njihovim roditeljima. Program podrške se sastoji od: Osnovnog programa psiho-socijalnih savjetovanja, kreativnih radionica I podrške u učenju; Program podrške porodici u porodičnom okruženju; Program podrške predškolcima; Psihoterapijski tretmani; Ekonomsko osnaživanje porodice
Kako je istakla direktorica Centra Rajka Perović, realizacija projekta u ovoj godini zbog početka pandemije je pred organizatore stavila brojne izazove.
"Naša stručna služba je prilagodila svoje aktivnosti mjerama NKT-a. Od januara do sada 120 - oro djece i 90 roditelja u koristili različite programske aktivnosti. " navela je Perović.
"Djeca vole da dolaze u Centar I mnogo im znači socijalni kontakt sa drugom djecom I stručnim radnicima”. navela je Perović.
Centar se bavio i ispitivanjem potreba roditelja, koji su se suočavali sa nizom izazova, posebno kada je u pitanju onlajn učenje - od nedostatka tehničke opreme (u vidu kompjutera, mobilnih telefona) do prezahtjevnog rasporeda školskih aktivnosti.
"Ipak, kreativne radionice koje smo organizovali za djecu su nešto što im itekako prija, budući da su kompenzacija za ono što im nedostaje kad nisu u školi. Ovaj sevis je pokazao da treba da postoji, i da treba da se razvija i u drugim opštinama, ne samo u Podgorici. Djeca nam rado dolaze i postižu značajne rezultate koji su motivišući kako za djecu tako I za nas kao pružaoca usluge . Odaziv roditelja je jako dobar. Pokazalo se da smo dobar ventil i na dobar način kompenzujemo dio društvenog života koji im je trenutno uskraćen", istakla je Perović.
COVID je u Crnoj Gori i u svijetu donio veliki broj izazova. Sa određenim iskustvom došlo je i saznanje da je neke stvari trebalo uraditi na drugačiji način, ocijenila je Snežana Mijušković, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Takođe , je napomenula da je tokom ovog perioda Institucija Zaštitnika ljudskih prava I Sloboda imala znatno veći broj obraćanja građanja, na šta je Institucija reagovala preporukama prema različitim sistemima.
"Sa kovidom ćemo se nekako izboriti ali posljedice po mentalno zdravlje će se zadržati duži vremenski period. Pandemija je izazvala strašnu neizvjesnost i to se definitivno odražava i kod djece", poručila je ona.
Dinamika, struktura i funkcionisanje porodice je pod velikim udarom i doživljava velike transformacije, a tek će analize koje treba da uslijede, pokazati prave probleme koje imamo.
"Važno je da su škole počele da rade, jer to nisu samo obrazovne već I vaspitne ustanove. U krajnjem, djeci pola sata boravka u školi mnogo znači”. navela je Mijušković.
Izazovi koje nosi trenutna situacija umnogome zavise od dobi djeteta, kazala je članica Udruženja psihologa i psihološkinja u OŠ "Štampar Makarije" Dušica Dubljević. Upravo su tinejdžeri i adolescenati, koji, sa izuzetkom đaka prvih razreda srednjih škola, trenutno ne idu u školu, izuzetno osjetljiva kategorija.
"Djeci je stvarno neophodno vratiti sigurnost, povjerenje, izvjesnost i perspektivu. Otvaranje škole je otvaranje cijele zajednice i društva. Škole su opremljene, tamo se radi na jačanju socijalnih i emocionalnih vještina - Učimo djecu samodisciplini, samokontroli, saradnji, saosjećanju, To je samo jedan dio paketa vještina koje su neophodne djeci, osim obrazovnih, da ih pripremimo za život", zaključila je Dubljević.
Panel diskusiju na temu Uticaj krize izazvane COVID19 virusom na djecu i socijalno ugrožene porodice organizovao je NVO Centar za prava djeteta Crne Gore u okviru projekta Centar za podršku djeci i porodici – Dnevni centar koji je podržan kroz IPAII Program Evropske Unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu, a koji se sprovodi posredstvom Direktorata za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći Ministarstva finansija i Direkcije za programiranje i implementaciju EU fondova Ministarstva rada i socijalnog staranja. Jednim dijelom projekat je podržan od strane međunarodne organizacije ''Save the Children''.
