Ovom 25-godišnjaku bilo je potrebno bolničko liječenje nakon što pluća nisu mogla da mu obezbijede dovoljno kiseonika u tijelu.
Ovakva ponovna zaražavanja su rijetka i on se sada oporavio.
Ali studija o zaraznim bolestima naučnog magazina Lanset pstavlja pitanja o tome kakav imunitet može da se izgradi na virus.
Muškarac iz Nevade nije imao poznatih zdravstvenih problema ili imunoloških oštećenja zbog kojih bi bio posebno ranjiv na Kovid-19.
Šta se kada dogodilo
- 25. mart - Prvi nalet simptoma, među kojima su bili upala grla, kašalj, mučnina i dijareja;
- 18. april - Prvi put je testiran pozitivno;
- 27. april - Početni simptomi su potpuno nestali;
- 9. i 26. maj - Testovi su pokazali da je negativan na kovid;
- 28. maj - Opet je razvio simptome, ovog puta u vidu groznice, glavobolje, vrtoglavice, kašlja, mučnine i dijareje;
- 5. jun - Test je po drugi put pokazao da je pozitivan, imao je nizak nivo kiseonika u telu i teško je disao.
Naučnici kažu da je pacijent dva puta zaražen korona virusom tako što se prvobitna infekcija "uspavala", a zatim se vratila.
Poređenje genetskih kodova virusa uzetih tokom svakog naleta simptoma pokazalo je da su previše različiti da bi ih mogla izazvati ista zaraza.
"Naši nalazi ukazuju da prethodna infekcija ne mora nužno da zaštiti od buduće infekcije", rekao je dr Mark Pandori sa Univerziteta u Nevadi.
"Mogućnost ponovne infekcije mogla bi da ima značajan uticaj na naše razumevanje imuniteta na Kovid-19."
On kaže da bi čak i ljudi koji su se oporavili trebalo da nastave da slijede uputstva o fizičkoj razdaljini, maskama za lice i pranju ruku.
Naučnici se i dalje bore sa trnovitim pitanjem korona virusa i imuniteta.
Da li svi postaju imuni? Čak i ljudi sa vrlo blagim simptomima? Koliko traje bilo koja zaštita?
Ovo su važna pitanja za razumijevanje kako će virus dugoročno uticati na nas i može imati uticaja na vakcine i ideje kao što je kolektivni imunitet.
Do sada se čini da je ponovna infekcija rijetka - bilo je samo nekoliko primjera u više od 37 miliona potvrđenih slučajeva.
Izveštaji iz Hong Konga, Belgije i Holandije, gdje je bilo slučajeva ponovnog zaražavanja, navode da nije bilo ništa opasnije i teže nego tokom prvog zaražavanja.
Slučaj iz Ekvadora sličan je ovom primjeru iz SAD, ali nije išao na bolničko liječenje.
Ipak i dalje smo u ranoj fazi pandemije, a istorija drugih vrsta korona virusa nagovještava da bi zaštita mogla da nestane.
Dok zemlje budu podnosile drugi talas virusa, mogli bismo početi da dobijamo jasnije odgovore.
Pretpostavljalo se da bi druga runda Kovida mogla da bude blaža, jer je tijelo prvi put naučilo da se bori protiv virusa.
Još nije jasno zašto se pacijent u Nevadi po drugi put teže razbolio. Jedna teorija je da je možda bio izložen većoj početnoj dozi virusa.
Takođe ostaje moguće da je početni imunološki odgovor pogoršao drugu infekciju.
Ovo je zabilježeno kod bolesti poput denga groznice, gdje antitela nastala kao odgovor na jedan soj virusa denge uzrokuju probleme ako su zaražena drugim sojem.
Profesor Pol Hanter sa Univerziteta Istočna Anglija u Noriču u Engleskoj rekao je da je studija "veoma zabrinjavajuća" zbog malog prostora između dvije infekcije i težine druge infekcije.
"S obzirom na činjenicu da je do danas više od 37 miliona ljudi zaraženo korona virusom, očekivali bismo da smo čuli za mnogo više ovakvih slučajeva", rekao je Hanter.
Dodao je da je još rano sa sigurnošću reći kakav je uticaj ovih otkrića na imunitet i program imunizacije.
"Ali ovi nalazi pojačavaju utisak da još ne znamo dovoljno o imunološkom odgovoru na ovu infekciju".
