Samo u državi Mičigan 67 posto divljih jelena imalo je imunološke markere koronavirusa u krvi. Ovo je prvi dokaz rasprostranjene izloženosti covid-19 u divljini.
Iako nijedan jelen nije imao loše zdravlje, prisustvo specifičnih antitijela u krvi ukazuje na to da su se nedavno oporavili od virusa. Naučnici su zabrinuti da bi populacija divljih jelena mogla biti dobra osnova za razvoj i mutaciju covida-19, koja bi se kasnije mogla vratiti na ljude, ali sa ozbiljnijim posljedicama po naše tijelo nego prije.
Od početka globalne pandemije, stručnjaci su zabrinuti zbog prelaska koronavirusa sa ljudi na druge životinjske vrste. Na primjer, prošle godine došlo je do izbijanja epidemije kovida među domaćim životinjama, što je zahtijevalo preduzimanje posebnih koraka. Ali za razliku od životinja koje ljudi uzgajaju, infekcije među divljim životinjama ne mogu se tako lako kontrolisati.
Ova situacija zabrinjava naučnike. Ako SARS-CoV-2 zaista može da pronađe utočište u divljini, može se desiti da će se u tom slučaju veoma teško iskorijeniti. Ako se virus prilagodi drugoj vrsti, a zatim se ponovo proširi na ljude, naše vakcine bi u budućnosti mogle biti daleko manje efikasne.
Godine 2020, stručnjaci su pronašli specifične proteine za covid-19 kod samo tri jelena. Ali u prva tri mjeseca ove godine, skoro polovina od 385 uzoraka krvi uzetih od jelena u Mičigenu, Pensilvaniji, Ilinoisu i Njujorku imala je ista neutraliziujuća antitijela.
Još nije poznato gdje su i kako jeleni došli u kontakt sa virusom. Mogli su biti zaraženi direktno od ljudi ili tokom kontakta sa stokom ili drugim divljim životinjama.
Studija pod nazivom izloženost SARS-CoV-2 kod divljih belorepih jelena (Odocoileus virginianus) izvedena je na serveru bioRkiv.
