On kaže da će aktuelna situacija zasigurno pojačati tenzije unutar EU.
„Juče smo imali jedan značajan napredak – postignuta je saglasnost o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. To je veliki uspjeh, ali i dalje ne treba očekivati značajnije pomake. Do njih bi možda došlo da nije bilo ove krize. Ona će vjerovatno staviti na duži rok, odnosno gurnuti u drugi plan procese pregovaranja između institucija EU i zemalja Zapadnog Balkana”, rekao je Radulović Portalu Analitika.
Predsjednik Evropskog pokreta smatra da će se kriza, zbog koje je Unija od juče na 30 dana zatvorila svoje spoljne granice, osjetiti na više frontova.
„Jedan od njih je nefunkcionisanje kompletnih društava – poput italijanskog i, vjerovatno ubrzo, španskog. Vidimo da su i osnovni elementi ekonomskog funkcionisanja dovedeni u pitanje u nizu zemalja. Finansijski gubici biće ogromni, mjeriće se stotinama milijardi eura i to dolazi kao dodatak na već tešku ekonomsku situaciju u EU. Ovo će sasvim sigurno izazvati dodatnu recesiju i sve ekonomske pokazatelje gurnuti u minus u praktično svim zemljama EU”, upozorava naš sagovornik.
Radulovića u ovoj krizi brine i manjak solidarnosti u odnosima između članica Unije. Koronavirusom najugroženijoj evropskoj državi, Italiji, prva je u pomoć pritekla – Kina. Članice EU ćutale su na pozive Italije, a Njemačka je čak bila zabranila izvoz medicinskog materijala u tu zemlju.
„Solidarnost, kao jedna od osnovnih vrijednosti EU, dovedena je u pitanje. Uzdrmani su postulati međusobnih političkih i društvenih odnosa. Ali, vjerujem da će ipak doći do jedne vrste solidarnosti, koja će biti izazvana sviješću od opasnosti od trećih, spoljnih faktora. U tom smislu treba tumačiti ovo zatvaranje spoljnih granica, koje korespondira sa sve značajnijim migratornim talasom koji potresa određene članice. Tendencije nijesu dobre, vidjećemo koliko će sve ovo uticati na funkcionisanje institucija EU. Svaka kriza izvlači dosta dobrog iz ljudi, pa se nadamo da će i ova”, podvlači on.
Ako se EU ponijela surovo hladno prema Italiji, šta da očekuju zemlje regiona u slučaju eventualnog širenja opasne zaraze? Radulović kaže da je teško očekivati da ćemo dobiti značajniju pomoć od naših evropskih partnera, jer će i oni morati da budu fokusirani na svoje probleme.
„Ako Italija nije dobila očekivanu pomoć, ne mislim da treba da gajimo velike nade. Očigledno je da se svako okrenuo čuvanju sopstvenih, esencijalnih interesa i resursa, za koje se već ispostavilo da su nedostatni kad je u pitanju cijeli niz zemalja EU. U ovakvoj situaciji treba da se oslonimo na svoje snage i da planiramo naredne korake vrlo precizno, koristeći najbolja iskustva, bez obzira da li dolaze iz Evrope”, navodi on.
Upitan može li Kina iskoristiti greške Unije u suočavanju s trenutnom krizom, na šta ovih dana upozoravaju strani mediji, Radulović odgovara da je u ovakvoj situaciji teško politički mjeriti značaj određene pomoći.
„Mislim da ipak treba staviti u prvi plan princip međunarodne solidarnosti, kao jedan od osnovnih postulata međunarodnih odnosa. Ne možemo gledati u zube određenim poklonima ili dobroj volji koja dolazi od subjekata koji su van Evrope. U tom smislu, svaka pomoć je dobrodošla i treba je posmatrati u dobrom duhu međunarodne solidarnosti. Nadam se da će ta vrsta pomoći biti nastavljena nekim evropskim zemljama, pa i zemljama Zapadnog Balkana”, zaključuje sagovornik Portala Analitika.
