Dok Ujedinjene nacije upozoravaju da bi do 2050. godine čak 5,7 milijardi ljudi moglo da živi u oblastima u kojima nema dovoljno vode najmanje mjesec dana godišnje, mi ,,bijemo bitku“ za očuvanje kvaliteta rijeka, potoka i jezera.
Posljedice
Kako je Pobjedi kazao ekspert za biodiverzitet i ekologiju i nastavnik Bogić Gligorović, zagađenje rijeka je sve intenzivnije posljednjih nekoliko decenija.
- Različite institucije su se u određenoj mjeri bavile ovim problemom, ali očigledno sa malo uspjeha. Sprovođen je, naravno, veći broj aktivnosti na otklanjanju posljedica, od kampanja, angažovanja komunalnih preduzeća do konkretnih akcija čišćenja određenih riječnih korita. Takođe su veoma često sprovođene aktivnosti sakupljanja otpada i raznih kampanja od strane škola, organizacija civilnog društva i građana - kazao je Gligorović dodajući da problem nije riješen i ponavlja se sa sve većim intenzitetom, tako da je neophodan drugačiji pristup.
Zagađenje voda u Crnoj Gori izuzetno je izraženo i većinom je antropogene prirode i vrlo često je vezan za konzumerizam – intenzivna kupovina i stvaranje velikih količina otpada.
- Takođe, ne manje značajan je i obrazovno vaspitni aspekt: nizak nivo svijesti, nerazvijena ekološka kultura, neznanje i nedostatak edukacije što je posljedica smanjenja broja časova biologije u školama, nedostatka obrazovnih programa na medijima i sl. Zatim, tu su i nekultura, politika upravljanja otpadom, nezainteresovanost, nemar institucija i društva uopšte, nemogućnost kontrole, neprimjenjivanje zakona, nedostatak adekvatne kaznene politike, cijena odvoza otpada - tvrdi Gligorović za Pobjedu.
Voda, ističe on, omogućava opstanak svim živim bićima uključujući čovjeka.
- Tekuće vode: rijeke, potoci i izvori su značajne ne samo kao izvor vode za piće, navodnjavanje i tehničku upotrebu već i zbog transporta materijala i to gradivnog i hranljivog, kao i uticaja na klimu i živi svijet neke oblasti kroz koju protiču. Pored toga u tekućim vodama postoji izuzetno bogatstvo biodiverziteta - kaže Gligorović.
Po njegovim riječima, deponovanje fizičkog otpada je vidljiv, lako uočljivi vid zagađenja.
- Velike količine otpada koje su proizvod životnih aktivnosti, jedan dio građana ne odlaže na mjestima koja su za to predviđena, već na divljim deponijama, ulicama, parkovima, a što je posebno karakteristično divlje deponije su veoma česte na obalama rijeka. Kod jednog dijela stanovništva usljed niskog nivoa svijesti i neznanja, postoji mišljenje da će voda odnijeti otpad - kazao je Gligorović.
Pored fizičkog otpada javljaju se, dodaje on, i drugi vidovi zagađenja koja su opasna po živi svijet i zdravlje ljudi, a to su biološka i hemijska zagađenja.
- Otpadni materijal koji se odlaže u vodu negativno utiče na živi svijet i narušava pejzažne karakteristike. Spektar prijetnji izazvanim zagađenjem po živi svijet je širok, što rezultira stresovima poput smanjenog prirasta biljaka i algi, migracijama ili smanjenom reprodukcijom kod životinja, fragmentacijama staništa, promjenama strukture dna, a samim tim, sastava zajednica i brojnost jedinki organizama koji tamo žive. Poseban problem koji je u naučnom svijetu otkriven u skorijem periodu predstavlja mikroplastika. Utvrđeno je da se mikroplastika koja nastaje fragmentacijom plastičnih materijala taloži u tijelima organizama (uključujući i čovjeka) - kaže Gligorović.
Rješenje problema zagađenja rijeka vidi u uključivanju šire društvene zajednice. Prvenstveno se moraju sprovesti mjere sanacije i sakupljanja otpada.
- Potrebno je napraviti površinske mreže na riječnim tokovima koje bi se redovno praznile. Uključivanje naučnih i stručnih autoriteta za istraživanje uticaja na živi svijet, sprovođenje konzervacionih mjera, a takođe adekvatan nadzor i kaznena politika. Sljedeći koraci bi bili usmjereni na sistemsko rješavanje problema. Prvenstveno je neophodno obezbjeđivanje sredstava za rješavanje problema otpada, što je jedna od obaveza u okviru pregovora sa EU a sadržana je u Poglavlju 27 koje se tiče životne sredine - kazao je Gligorović koji jedno od značajnih sistemskih rješenja vidi u povećanju broja časova biologije u školama gdje se stiče ekološko obrazovanje i vaspitanje, a takođe se i usvajaju stavovi i formira svijest pojedinca.
- Paralelno, potrebno je organizovati sinhronizovane edukativne kampanje državnih institucija, nevladinih organizacija i društveno aktivnih pojedinaca/ki uz prepoznatu važnost uloge medija u ovom procesu - poručio je naš sagovornik.
Saradnja
U Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja vide rješavanje ovog problema organizacijom poslova selektivnog sakupljanja otpada što i zahtijevaju EU direktive koje su prenešene u crnogorsko zakonodavstvo no se očigledno ne poštuju.
- Organizovanje sakupljanja otpada na selektivan način je aktivnost koja znači promjenu navika građana, odnosno korisnika usluga komunalnih preduzeća. Da bismo mogli da ostvarimo očekivane efekte, potrebno je da jedinice lokalne samouprave, a posebno komunalna preduzeća sa korisnicima svojih usluga ostvare kontakte koji će dovesti do njihovog međusobnog razumijevanja i saradnje - kazali su Pobjedi iz Ministarstva.
Prema informacijama koje imaju sa terena, komunalna preduzeća sprovode aktivnosti na promjeni navika pojedinaca i upućuju apele građanima da se zajednički doprinese da u potpunosti zaživi selektivno sakupljanje otpada.
Proteklih godina podgorička ,,Čistoća“ suočena je sa problemom odlaganja otpada na obalama i u koritima gradskih rijeka, ,,što dominanatno predstavlja rezultat nesavjesnog odnosa pojedinaca, koji na ovim mjestima odlažu, pored komunalnog otpada, i građevinski šut, zemljane iskope i druge vrste otpada“.
- Godinama organizujemo redovne akcije čišćenja pristupačnih djelova obala i korita, dok se u ljetnjem periodu, kada je nivo vode niži, organizuju akcije detaljnog čišćenja. S obzirom da predstavlja svojevrsni simbol našeg grada, posebnu pažnju posvećujemo čišćenju obale i korita rijeke Ribnice, pa smo tokom godine djelove obale i korita do kojih smo mogli prići čistili u više navrata, a prilikom svakog čišćenja su sakupljene značajne količine komunalnog, ali i drugih vrsta otpada - tvrde iz ,,Čistoće“.
Kako bi korito Ribnice održali čistim, tvrde da su pored redovnog čišćenja prošle godine na dvije lokacije (ispod Tabačkog i mosta Kapadžića) postavili i zaštitne mreže – barijere koje će, posebno u zimskom periodu, kada je nivo vode visok, spriječiti prodiranje otpada ka obali Morače – Sastavcima i istovremeno omogućiti lakše i brže uklanjanje istog.
Implementacija primjene primarne selekcije otpada započela je u martu 2019. godine, a ovaj koncept podrazumijeva razvrstavanje otpada na mjestu njegovog nastanka, u dvije posude.
- Posuda za ,,suvu“ frakciju namijenjena je za odlaganje papira, kartona, plastike, metala i stakla, dok je posuda za ,,mokru“ frakciju namijenjena za odlaganje svih vrsta komunalnog otpada koje nijesu sadržane u suvoj frakciji komunalnog otpada (otpad koji je po svom sastavu uglavnom mokar zbog prisustva ostataka hrane, materija organskog porijekla, baštenskog otpada, proizvoda za higijenu i sl.), ne uključujući kabasti otpad i jestiva ulja i masti - tvrde iz podgoričke ,,Čistoće“ dodajući da su primijenjeni i veliki kontejneri za biljni i kabasti otpad.
U Podgorici je u funkciji šest reciklažnih dvorišta na kojima je za fizička lica-građane omogućeno besplatno odlaganje pojedinih vrsta otpada: u Ulici Iva Vizina – Zabjelo; Bulevaru Mihaila Lalića – Tološi; u Ulici husinskih rudara – Konik; u Ulici orjenskoj – Zlatica; u Ulici Kritskog odreda – Donja Gorica; u Goričanima - Opština u okviru Glavnog grada Golubovci.
U funkciji je i jedno mobilno reciklažno dvorište, koje se prema rasporedu postavlja u naselja gdje ne postoji stacionarno reciklažno dvorište, a raspolaže sa posudama u koje građani mogu odlagati pojedine vrste opasnog i neopasnog otpada koji produkuju u svojim domaćinstvima.
Odlaganje
- U reciklažnim dvorištima se odvojeno odlažu one vrste otpada koje nastaju u domaćinstvu, a svaki materijal koji se u njima odlaže ima posebnu posudu ili spremište, na kojem je vidljivo ispisana namjena. Na svim reciklažnim dvorištima nalaze se posude-kontejneri, čija je zapremina od 1,1 do 10 m³, u zavisnosti od vrste otpada koji se u njima odlaže, a u kojima je moguće odložiti pojedine vrste kako opasnog, tako i neopasnog otpada koji građani stvaraju u svojim domaćinstvima - kazali su iz ,,Čistoće“.
Na svakom reciklažnom dvorištu postavljene su i posude za opasni i neopasni otpad.
- Glavni grad i ,,Čistoća“ d.o.o. stvorili su građanima uslove da otpad odlažu na pravilan način, čime će, nadamo se, ružne slike nelegalno formiranih odlagališta postati prošlost. Na ovaj način su dati dobri inputi za sprovođenje pravilnog upravljanja otpadom - kazali su iz ,,Čistoće“ i pozivaju građane da otpad odlažu na predviđena mjesta, kako bi svojim malim, pojedinačnim doprinosom svi zajedno doprinijeli da pravilno odložene količine selektovanog otpada budu značajno veće.
Zakoni i odgovornosti
Iz Ministarstva ekologije i prostornog planiranja objašnjavaju da je u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom ekološki inspektor nadležan za kontroliše upravljanje posebnim vrstama otpada, dok je u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima, komunalni inspektor nadležan za kontrolu odlaganja komunalnog i drugih vrsta otpada na obalama i u koritima vodotoka.
- U skladu sa Zakonom o vodama, zabranjeno je odlaganje komunalnog ili drugog otpada na vodnom zemljištu, visokim obalama rijeka, stranama klisura i kanjona, prirodnim jamama, vrtačama i ostalim lokacijama odakle mogu dospjeti u površinske ili podzemne vode ili dovesti do pogoršanja kvaliteta voda. U skladu sa Zakonom o vodama, poslove inspekcijskog nadzora u oblasti upravljanja vodama i vodnog dobra, u okviru nadležnosti organa državne uprave, vrši organ uprave nadležan za inspekcijske poslove preko inspektora za vode, a u okviru nadležnosti organa lokalne uprave nadležni organ lokalne uprave preko nadležnog inspektora lokalne uprave, u skladu sa ovim zakonom - naglašavaju iz Ministarstva ekologije, dodajući da je zbog toga u cilju rješavanja problema neadekvatnog upravljanja otpadom neophodna međusobna saradnja pomenutih inspekcijskih organa i primjena kaznenih mjera propisanih u navedenim zakonima.
Reciklažna dvorišta samo u četiri opštine
Iz Ministarstva za ekologiju u Crnoj Gori izgrađena devet reciklažnih dvorišta i to u Podgorici (6), Herceg Novom (1), Kotoru (1) i Budvi (1).
- Ovaj otpad se zatim prerađuje u reciklažnim centrima, a nakon toga izvozi, uglavnom, u regionu i državama Evropske unije. U opštinama koje nemaju reciklažna dvorišta, nažalost, možemo vidjeti slike da se pohabani namještaj, otpadni kompjuteri i dr. nalaze pored kontejnera. Imajući u vidu prethodno navedeno, planiramo da u preostalim opštinama u skladu sa planskim dokumentima, budu izgrađena reciklažna dvorišta - poručuju iz Ministarstva.
Građani su za sada djelimično prihvatili pravila odvojenog sakupljanja otpada, jer pojedinci i dalje odlažu miješani komunalni otpad u kontejnere za suvu i mokru frakciju.
