“Ne znam zašto se toliko žurilo, valjda zato što je ona iz opozicione stranke pa su mislili da treba što pre da se promeni predsednik. Jedina ličnost, ne računajući predsednika Đukanovića koji je po prirodi posla često u medijima osoba koju sam primetio da je svuda na bilbordima i reklamama jeste gospodin Mandić”, navodi Korać.
Kod njega, kako kaže, primijetne su dvije interesantne stvari.
“Prvo, Mandić pokušava da rebrendira sebe, da se prikaže na potpuno drugačiji način. Govori tihim, blagim glasom, što za njega nije karakteristično, i drugo, velikim dijelom kampanje je u elektronskim medijima, što je jako skupo. Meni je ovo prvo interesantno, jer je to izvesno priznanje da je on svestan da svojom dosadašnjom politikom, a dugo je u politici, ne može da pridobije nove glasače, te pokušava da se promeni i uhvati jedan deo neopredeljenih glasača”, objašnjava Korać.
Očigledno je, smatra Korać, da su Mandićeve ambicije veoma velike.
“On želi sebe da prikaže kao pomirljivu i blagu osobu, čak i govori moderiranim glasom koji ne zvuči prirodno, ali je već uložio najviše u svoju kampanju, dok su svi drugi još na startnim pozicijama”, zaključuje Korać.
Nenezić: Na predsjedničkim izborima izlaznost uvijek manja nego na parlamentarnim
Dva su razloga zbog kojih izgleda kao da kampanje za predsjedničke izbore uopšte nema: postoji ono što je zakonsko određenje jer ne znamo kada kampanja može da počne, jer imate propis koji kaže da ona počinje kada se kandidatura potvrdi od strane Državne izborne komisije, i ostaje vrlo malo prostora za kandidate da suštinski predstave svoje programe, svega tri nedelje, kazala je Ana Nenezić, izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) u emisiji “U sred srijede” na Gradskoj RTV.
“To jeste vrlo netipično, posebno ako uporedimo ono što su kampanje u drugim razvijenim evropskim državama. Vjerujem da se i predstavnici političkih partija, sami odlučuju na taj pristup posebno ako to uporedimo sa prethodnim kampanjama koje su se odnosile na predsjedničke izbore 2018., 2013. itd. i koje su uvijek bile u tom nekom kratkom roku od recimo dvije do tri nedelje. Onda vrlo često vidimo jednu jaku, intezivnu kampanju, slanje jakih emotivnih poruka u tom kratkom periodu u nadi da će sami predstavnici – kandidati za predsjednika uspjeti na taj način da emotivno podstaknnu birače da u što većem broju izađu na izbore”, dodala je Nenezić.
Ono što je važno napomenuti, ističe Nenezić, jeste da ako se uporedi procenat izlaznosti samih birača u odnosu na parlamentarne i predsjedničke izbore, uvijek kada je riječ o predsjedničkim, procenat izlaznosti je manji.
“Na prethodnim je bio oko 60 posto, a slično je bilo i 2013 godine. Biće zanimljivo pratiti kako će se ti procenti kretati ovog puta ako imamo u vidu broj kandidata, i da su kandidati u najvećem djielu nosioci politika partija koje predstavljaju”, rekla je Nenezić.
Nikolić: Politička borba počela mnogo prije eksponiranja samih kandidata
U narednih dvadesetak dana očekuje nas intezivan tempo, rekla je urednica M portala Danica Nikolić.
“Danas vidimo vrlo intenzivan Đukanovićev dan. I vi i mi to sve moramo da ispratimo, kako njega, tako i Mandića i sve ostale, da vidimo da sve nekako jednako predstavimo, što zapravo i nije moguće jer neko ima pet aktivnosti, neko nijednu. Milatović je predstavio danas svoj slogan i vizelni identitet, Bečić opet ima svoje aktivnosti, čekaju nas pripreme za izborni dan, pripremanje za sve ono što će biti u izbornoj noći”, dodala je Nikolić.
Kampanje su počele mnogo prije nego što su zapravo izbori raspisani, objašnjava Nikolić. Partije su, dodaje, posebno radile na tome sa svojim partijskim infrastrukturama jer se znalo da je ovo godina u kojoj nas čekaju predsjednički, a najvjerovatnije i parlamentarni izbori.
“Ta politička borba je počela mimo očiju javnosti mnogo prije nego smo vidjeli završno eksponiranje u vidu samih kandidata”, kazala je Nikolić.
Sve partije intenzivno rade na terenu, pogotovo Demokratski front i Demokratska partija socijalista jer, kako kaže, imaju najsnažniju infrastrukturu i najviše birača koje mogu da obuhvate i da uđu u ono što su njihove potrebe i zahtjevi biračkog tijela.
“Ostali su tu nešto slabiji. Najslabija je Evropa sad jer su najmlađa partija, ali taj posao za njih obavljaju neke druge strukture u vidu nevladnih organizacija i aktivista. Kako se budemo primicali izbornom danu sve će se te aktivnosti pojačavati. Izgubilo se dosta vremena na priču o državljanstvu Mandića, Spajića, odbijanje kandidature, prihvatanje, itd, ali čini mi se da smo mi prisustvovali nekakvoj eliminaciji najznačajnijeg kandidata iz grupe koju čini skupštinska većina”, istakla je Nikolić.
Da je prošla kandidatura Milojka Spajića, ističe, svi ostali kandidati aktuelne vlasti bili mnogo ugroženiji nego što bi bio sam Đukanović.
“Prisustvovali bismo drugome krugu u kojem bi se sigurno našli Spajić i Đukanović, a to bi ugrozilo političku poziciju i političku budućnost svih ostalih aktera vlasti. Mislim da smo tu zapravo gledali ono što je zapravo njihov sukob iza kulisa u koji imamo nekakav uvid, ali ne toliko javan. To su obično stvari koje se pokušavaju sakriti ako se pokušava sačuvati vlast”, kazala je Nikolić.
