On je komentarisao najavu premijera Zdravka Krivokapića da će Vlada riješiti pitanje velikog broja građana koji godinama žive u našoj zemlji a nemaju državljanstvo, kaže da eventualno proširenje prava na državljanstvo podrazumijeva vrlo značajnu promjenu biračnog tijela, što se mora odraziti i na rezultate izbora, čime je, kako smatra, demokratija dovedena u pitanje.
U posljednjih pet godina, od podnijetih više od 3000 zahtjeva za sticanje crnogorskog državljanstva odobreno je 2.869, dok je 301 zahtjev odbijen. Prema podacima MUP-a trenutno je na čekanju više od 400 zahtjeva.
- U proceduri je 468 zahtjeva za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom i 116 garantnih akata da će podnosioci zahtjeva steći crnogorsko državljanstvo prijemom ako u roku od dvije godine od dana izdavanja garantnog akta podnesu rješenje o otpustu iz državljanstva druge države. Najveći broj zahtjeva je dodnijeli državljani iz zemalja bivše SFRJ, državljani Albanije, Kosova i Ruske Federacije - kazao je za TVCG Miroslav Zeković, načelnik Direkcije za državljanstvo.
Priča o dobijanju crnogorskog državljanstva ponovo je pokrenuta najavom premijera Zdravka Krivokapića da će Vlada riješiti pitanje velikog broja građana koji godinama žive u našoj zemlji a nemaju državljanstvo.
Profesor beogradskog Univerziteta u penziji, Žarko Korać, smatra da svako ko predlaže izmjenu Zakona o državljanstvu mora dati i jasno obrazloženje zašto to čini.
- Svako proširenje prava na državljanstvo podrazumeva vrlo značajnu promjenu biračnog tijela koje će se najneposrednije odraziti na rezultate izbora. Priča da neko živi u nekoj zemlji, a nema državljanstvo je providna i sama po sebi ne znači ništa jer uzgred nije ni rekao proc,enu broja takvih ljudi, kojih je po mom mišljenju malo i postavlja se pitanje - zašto bi uopšte dobili državljanstvo ako žive u Crnoj Gori zbog posla ili sl. jer već imaju državljanstvo neke druge zemlje - navodi Korać.
On podsjeća na raniju izjavu premijera da bi trebalo razlikovati državljanstvo od biračkog prava. No, skorašnja izjava Krivokapića ga, kako kaže, ne podsjeća na to.
- Ovo je pokušaj inženjeringa biračkog tijela, vrlo, vrlo opasan bez ikakvog stvarnog obrazloženja. I bojim se da Crna Gora ulazi u nevolje jer rezultat tog inženjeringa će biti da se mogu dovesti u pitanje rezultati izbora. Možete imati koliko god hoćete demokratske izbore ako je biračko telo promenjeno to znači da se uvek mogu dovesti u pitanje rezultatit izbora a tamo gdje se dovode u pitanje rezulatti izbora nemate ni D od demorkatije, dakle, ovo vam je atak na osnov demokratije u Crnoj Gori, ništa u Crnoj Gori više neće biti isto i sumnjam da će biti više demokratska država ako ovaj neobrazloženi predlog prođe - kaže Korać.
Aktuelni Zakon o crnogorskom državljanstvu usvojen je u februaru 2008. godine, dvije godine nakon obnove nezavisnosti.
