"Reforma treba da dovede do povećanja transparentnosti, poštovanja pravila struke, podizanja estetskih i umjetničkih kriterijuma, zaštite autorskih prava, i uključivanje šire stručne ali i građanske zajednice u dijalog kako ne bi odluke svake nove vlasti dovodile do negacije prethodnih spomen-obilježja", naglasila je ona.
To je, ujedno, i ključni zaključak istraživanja CDT “Spomenici u Crnoj Gori 2006-2022”.
"Trenutno, zbog manjkavosti zakonodavnog i institucionalnog okvira, ne postoji adekvatno planiranje postavljanja ni odabir spomenika, pa dobijamo spomen-obilježja koja su sporna vrijednosno i estetski. Sistem postavljanja spomenika je bez dugoročne vizije i služi zadovoljenju trenutnih potreba i interesa i često za političku promociju ili reviziju istorije. Sistem nadzora je slab, zaobilaze se centralne državne institucije, što dovodi do sveopšte netransparentnosti, haotičnog stanja na lokalnom nivou i izostanka sankcija za spomenike postavljene bez zakonske procedure", naglašava Koprivica.
U Crnoj Gori je, kako dodaje, u periodu 2006-2022. podignut veliki broj spomenika u javnom prostoru, a njihovo je podizanje često bilo praćeno sporovima i polemikama u javnosti.
"Neki od njih su, uprkos zabrani od strane Ministarstva kulture Crne Gore i nadležnih institucija, postavljani i još uvijek su na istim lokacijama. Spomenici su minirani, oštećivani, prepravljani, dislocirani. Zbog uništavanja spomenika, u nekoliko predmeta izrečene su presude u krivičnom postupku. Spomenici su korišćeni i kao efikasan medij za istorijski revizionizam. Najveći broj monumentalnih spomenika posvećen je istorijskim ličnostima i događajima. Forme su najčešće anahrone, a vrlo je malo umjetničkih rješenja koja korespondiraju sa savremenim umjetničkim tendencijama u skulpturi. Kod postavljanja većeg broja spomenika nije se vodilo računa o adekvatnom mjestu postavljanja, prilazima, vizurama, vezom sa hodonimima i drugom", dodaje ona.
Istraživanje CDT je, poručuje ona, bazirano na zvaničnim podacima koje smo dobili na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, uvidom u relevantne zvanične baze podataka i terenskim radom.
"Njegova namjera nije da mapira i predstavi sve probleme koje se odnose na spomenike u javnom prostoru u Crnoj Gori ili likovna kritika postojećih spomeničkih praksi, već da kroz analizu zakonodavnog okvira, skrene pažnju na najznačajnije probleme vezane za postavljanje spomenika u javnom prostoru i ponudi rješenja za neke od njih. Zbog preglednosti i čitljivosti objavljujemo manji dio materijala do koga smo došli u procesu istraživanja ali smo spremni da ostatak stavimo na raspolaganje zainteresovanoj javnosti", zaključila je Koprivica.
Kompletnu studiju možete pročitati ovdje.
