Na sastanku EU Knowledge Hub-a na temu "Veza između online radikalizacije i dezinformacija na ZB", koji se održao u Sarajevu, a u susret predstojećem potpisivanju JAP-a, učestvovali su predstavnici MUP-a, Dragana Kažanegra-Stanišić i Petar Koprivica.
U okviru panel sesija učesnici su razgovarali na temu trenutnih trendova i ranjivosti, hibridnih narativa koji povezuju radikalizaciju i dezinformacije, zatim odgovorima vlada i prazninama u politikama kao i potrebama za izgradnjom kapaciteta. Posebna pažnja posvećena je odgovornosti digitalnih platformi i moderaciji sadržaja.
Tokom jedne od diskusija Petar Koprivica upoznao je sagovornike o ulozi i značaju NOT-a, aktuelnostima oko izrade novog strateškog okvira, kao i inicijativama koje NOT preduzima na ovim poljima.
„Na Zapadnom Balkanu uočava se jasan trend da društvene mreže postaju glavni izvor informacja, ne samo među mladima, već i kod starjih generacija. Tradicionalni mediji gube značaj, a digitalne platforme preuzimaju primat. lako to omogućava bržu razmjenu informacija, otvara se prostor za širenje dezinformacija i manipulacija, jer građani uglavnom nemaju razvijene mehanizme kritičkog preispitivanja onoga što čitaju. Poseban problem predstavlija slaba medijska pismenost i veliko povjerenje u tzv. alternativne izvore vijesti, koji se često predstavjaju kao nezavisni, a zapravo šire poluistine i propagandu. Ovaj trend je vidljiv u Crnoj Gori, gdje građani u velikoj mjeri informacije prikupljaju preko društvenih mreža, dok zvanične institucije nerijetko kasne sa komunikacijom. Time se ostavlja prostor da nepouzdane vijesti oblikuju javno mnjenje i dodatno produbljuju postojeće podjele", istakao je Koprivica.
Kažanegra-Stanišić istakla je da hibridni narativi na Zapadnom Balkanu sve čeśće povezuju radikalizaciju i dezinformacije, stvarajući složeno okruženje u kojem je teško razdvojiti istinu od manipulacije. Istorijske i etničke podjele koje su i dalje žive u kolektivnom sjećanju, predstavjaju pogodno tlo za širenje dezinformacija koje podstiču ekstremizam. Takvi narativi često podsjećaju na stare sukobe i oživjavaju osjećaj nepravde ili ugroženosti, što kod određenih grupa otvara prostor za radikalizaciju.
„Dodatni izazov u odgovoru vlada predstavija ograničena saradnja sa akademskom zajednicom i nevladinim - kontakt sa građanima, što bi moglo značajno doprinijeti prevenciji radikalizacie i podizanju nivoa medijske pismenosti. Međutim, njihova uloga u institucionalnim okvirima i dačje je marginalizovana", ukazala je Kažanegra-Stanišić.
U toku sesija, sagovornici su zaključili da države Zapadnog Balkana treba da usklade svoje zakonodavstvo sa evropskim standardima, posebno aludirajući na EU regulativni okvir koji se odnosi na o digitalne usluge i regulativu o terorističkom sadržaju na internetu. To ne znači samo prenijeti pravila u zakone, već i obezbijediti potrebnu tehničku i finansijsku podršku koju EU pruža u procesu implementacije.
