"Danas se sjećamo miliona žrtava koje su stradale pod totalitarnim i autoritarnim režimima širom Evrope i svijeta. Evropski dan sjećanja na žrtve nacizma, fašizma, komunizma i drugih autoritarnih režima, ustanovljen Rezolucijom Evropskog parlamenta, podsjetnik je na to koliko su krhke sloboda, ljudska prava i dostojanstvo ako ih društvo ne brani zajednički i dosljedno", rekao je Momo Koprivica, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.
Kako kaže, to nije samo dan sjećanja – to je i poziv na odgovornost.
"Političke i ideološke razlike ne smiju zasjeniti osnovne moralne i ljudske principe. Svaka nevina žrtva zaslužuje poštovanje i pomen, a svako društvo ima obavezu da se suoči sa svojom prošlošću bez relativizacije, negativnog istorijskog revizionizma ili zaborava. Ideologije, koje su osuđene Rezolucijom Evropskog parlamenta, ostavile su trag u Evropi, a taj trag nije zaobišao ni Crnu Goru, uz sve objektivne razlike između režima koji su bili kod nas i u nekim drugim istočnoevrooskim državama i uz nužno izbjegavanje negiranja činjenice da su pripadnici NOP-a doveli do slobode od fašističkog zavojevača", ističe on.
Kako navodi, Crna Gora pamti. Pamti žrtve vansudskih pogubljenja.
"Pamti kazne bez suđenja, pamti zatvore za "nepodobne", ćutanje iz straha, poniženja zbog drugačijeg mišljenja, pamti one koji su osuđeni bez krivice i one koji su pogubljeni bez suđenja. Ali pamti i one koji su odbijali partijske naloge da likvidiraju ili degradiraju komšije ili sugrađane, potvrđujući čojstvo kao osnovnu moralnu tradiciju Crne Gore. Sjećanje nije čin prošlosti, već otpora. Otpora pokušajima da se nepravda i gaženje ljudskih prava i dostojanstva zaborave ili opravdaju. U duhu evropskih vrijednosti istine, savjesti i sjećanja, Crna Gora treba da očuva svoje antifašističke tekovine i tradicije, ali i da rasvijetli sudbine nevino stradalih u ratnom i poratnom periodu, pod autoritarnim režimom, omogućavajući dostojanstvo i neselektivno sjećanje, uključujući i identifikaciju masovnih grobnica, u kojima su nevini ljudi, stradali bez prava na suđenje i odbranu, kao što su Kotor jama u Nikšiću, zatim masovne grobnice na Cetinju i drugim mjestima", dodao je Koprivica.
U pijetetu i sjećanju na nevine žrtve, kaže on, nijesmo ni lijevi ni desni, ni bijeli, ni crveni ni zeleni, već samo ljudi.
"Samo društvo koje se, na temelju istine, suočava sa tamnim stranicama svoje prošlosti ima osnov da se nada svjetlijoj budućnosti. Jedino se kroz istinu, istorijsko pamćenje i otvoren dijalog može graditi demokratska, pravedna i otporna budućnost za sve građane. Evropske rezolucije i deklaracije daju putokaz. Na ovaj dan izražavamo solidarnost s porodicama žrtava, ali i odlučnost da njegujemo kulturu sjećanja i obrazovanja, kako se zločini totalitarizma i autoritarnih režima nikada više ne bi ponovili", zaključio je on.