Crnogorsko udruženje poslodavaca (CUP) želi da afirmiše partnerstvo i dijalog poslodavaca i Vlade, jer je prihodna strana budžeta ,,djelo“ privrede i zato ona s pravom mora imati mogućnost da utiče na ekonomske politike i poslovni ambijent, saopštio je u intervjuu Pobjedi generalni sekretar CUP-a Raško Konjević. On je poručio da CUP već danas ispunjava ključne uslove za dobijanje reprezentativnosti, ističući da članovi ove poslodavačke organizacije kreiraju skoro 60 odsto BDP-a, imaju godišnji promet preko tri milijarde eura i zapošljavaju više desetina hiljada radnika. Konjević smatra da bi bolje bilo da je Vlada imala intenzivnije razgovore sa privredom tokom kreiranja budžeta za narednu godinu. On je ocijenio da je predloženi budžet za narednu godinu optimističan u dijelu prihodne strane, ali i opterećen naslijeđenim troškovima.
Kako ocjenjujete poslovni ambijent i investicionu klimu u Crnoj Gori? Da li ste zadovoljni tim poslovnim ambijentom? Koji su to problemi i biznis barijere koji su najviše opterećivali poslovanje u 2023. godini?
KONJEVIĆ: CUP se formirao sa ciljem da doprinese bolje poslovnom ambijentu. Urađeno je dosta na ovom planu, ali nesporno je da ima još mnogo prostora da kreiramo uslove poslovanja koji će biti stimulativni za poslodavce da dalje investiraju i razvijaju biznis. Preko dvije trećine zaposlenih u privredi je u malom i srednjem biznisu. To svaka vlada mora imati u vidu. Zato svaka promjena definisanih politika mora biti odmjerena, plod dijaloga sa privredom i sa jasno definisanim procjenama. Vlada mora sa posebnom pažnjom da čuje ocjene onih koji su ,,sidro“ crnogorske ekonomije. Zato je svaka poruka privrede važna. Ako turistički poslenici i ugostitelji ukazuju da će se vraćanje stope PDV-a negativno odraziti na njihovo poslovanje i konkurentnost to mora biti pažljivo razmotreno kod donosilaca odluka. Veći porezi ne znače, uvijek, više prihoda u budžetu. Mora se i vidjeti kakvo je ponašanje naših direktnih konkurenata, susjednih turističkih destinacija. Dakle, nema veće barijere za biznis ako Vlada ne razumije zahtjeve privrede. CUP želi da afirmiše upravo partnerstvo i dijalog poslodavaca i Vlade. Prihodna strana budžeta je ,,djelo“ privrede i zato ona s pravom mora imati mogućnost da utiče na ekonomske politike i poslovni ambijent. Nema uspješne ekonomije ukoliko donosioci odluka u poslodavcima ne prepoznaju ključnog partnera. Članovi CUP-a su ključni poreski kontributori i njihovi ključni zahtjevi su veoma jednostavni - dijalog oko pitanja ekonomske politike i poslovnog ambijenta, socijalni dijalog na novim osnovama. Ako imamo saglasje oko toga biće više investicija, nove zaposlenosti. Znači definišimo zajedno ,,pravila igre“, ako su ta pravila fer i posvećena privredi ona će to državi vratiti izdašnijim poreskim iznosima.
Što bi trebalo uraditi da bi poslovni ambijent u Crnoj Gori bio povoljniji za privrednike i privlačniji za investitore?
KONJEVIĆ: Mora se graditi ambijent ukupne stabilnosti i jasnih „pravila igre“. Moramo biti poreski konkurenti, postojani u ključnim ekonomskim politikama... Ako poslodavci znaju pravila igre na duži rok i ako su ta pravila plod dijaloga sa privredom rezultat će sigurno biti pozitivan. Nažalost, mi još uvijek imamo tendencije da su uspješni privrednici negativno percipirani u dijelu javnosti. A oni stvaraju u Crnoj Gori, plaćaju poreze, zapošljavaju, žele dalji razvoj. Ne smije se legislativa raditi iz takve percepcije. Poslodavci grade uspjehe svjesni da njih ne bi bilo bez njihovih zaposlenih. A naša legislativa, Zakon o radu, postavila je paradigmu o „nepovjerenju“ poslodavaca i radnika... To se mora mijenjati. Takva legislativa ima ogromne nedostatke i nije ni privlačna za strane investitore... Zakon o radu je ključni kreator izgradnje povjerenja. CUP zato želi da afirmiše socijalni dijalog na novim osnovama. Mi uvažavamo aktivnosti sindikata, sa njima smo potpisali sporazum o saradnji jer znamo da oni imaju važnu ulogu u dijalogu. Ali želimo i da ih uvjerimo da su na sceni nova vremena koja moraju poslodavce i zaposlene staviti u ravan saradnika, a ne nikako suprotstavljenih strana. Dijalogom ćemo doći do rješenja ako poštujemo ključne principe. Poštujmo prava radnika, ali poštujmo i prava poslodavaca jer bez njih nema ni radnika.
Da li će CUP predložiti Vladi nova zakonska rješenja i odluke koje bi trebalo usvojiti i primijeniti, kako bi se omogućilo olakšano poslovanje i eliminisale biznis barijere?
KONJEVIĆ: Na prvoj Skupštini CUP-a, održanoj prije nekoliko dana, donijeta je odluka o formiranju sektorskih odbora koji će, u perspektivi, analizirati ključnu legislativu i imati svoja viđenja prema donosiocima odluka. Tako će i poslodavci primijeniti institucionalni umjesto pojedinačnih pristupa, a on će im dati veću snagu u kreiranju legitimnih interesa. Vlada kreira ambijent predlaganjem legislative, ali još više odnosom prema privredi. Ako imamo administraciju koja nije efikasna, koja ne prihvata da je u službi privrede i građana sa zadatkom pravovremenog postupanja, pronalaženja rješenja onda je to za privredu ogromna barijera.
Koji su prioriteti CUP-a u narednom periodu, posebno u 2024. godini? Da li očekujete da postanete reprezentativna poslodavačka organizacija?
KONJEVIĆ: CUP već danas ispunjava ključne uslove za dobijanje reprezentativnosti. Naši članovi kreiraju skoro 60 odsto BDP-a, imaju godišnje promet preko tri milijarde eura, zapošljavaju više desetina hiljada radnika. Ali trenutno imamo legislativu koju je potrebno mijenjati, usaglasiti sa evropskom praksom i iskustvima jer je donešena prije 18 godina!!! Djeluje nevjerovatno, ali je tačno. To je nedopustivo i samo pokazuje koliko zaostajemo za standardima EU. Mora se dostići ono što je još 2011. urađeno sa sindikalnim organizacijama. Mora se donijeti adekvatna regulativa usaglašena sa evropskom praksom. Ukazali smo na iskustva Hrvatske, članice EU, našeg susjeda koja je ova pitanja riješila na evropski, moderan način. CUP samo želi fer i evropske standarde, da se afirmiše pluralizam u poslodavačkom udruživanju i da se reprezentativnost ponovo dokazuje svakih, recimo, četiri godine. Ne tražimo nikakve povlašćene pozicije. Naprotiv. Snaga, rezultati i uspjeh naših članova je naša ključna prednost. Nema više monopola niti ih treba biti. Treba afirmisati konkurenciju među udruženjima. Tako će i saradnja sjutra biti bolja. Naš fokus su pitanja ekonomije i boljih uslova za investicije i razvoj. Želimo zajedno da radimo i na snaženju socijalnog dijaloga, na kreiranju boljeg poslovnog ambijenta i kreiranju kvalitetnijih ekonomskih politika.
Naši članovi su najveće poreske platiše i svi su dio „bijele“ poreske liste. CUP je postavio ispravne i ambiciozne ciljeve. Reforma socijalnog dijaloga, uvažavanje sindikata kao partnera i pokušaj da afirmišemo model u kome će poslodavci i zaposleni biti suštinski partneri. Nema uspjeha poslodavaca bez edukovanih, sposobnih i posvećenih zaposlenih koji su zadovoljni. Takođe, poslodavci žele ozbiljnu organizaciju koja će ih zastupati pred Vladom sa željom da se jačaju partnerski odnosi, da se glas privrede jasno čuje kod kreiranja ekonomskih politika. Da se ne dešava da većina privrednika nije upoznata sa sadržinom potpisanog kolektivnog ugovora u njihovo ime, a da oni nijesu imali priliku da artikulišu svoje interese.
Poduhvat stvaranja CUP-a u ove dvije godine dao je rezultate. Zajedno smo stvorili najjaču poslodavačku organizaciju. Izazov dobijanja reprezentativnosti dostići ćemo ubrzo. Ali tek tada veliki posao je pred nama. Socijalni dijalog na novim osnovama, kreiranje novog i boljeg poslovnog ambijenta, ekonomskih politika. Za ciljeve se vrijedi boriti, a naši ciljevi su ispravni i na dobrobit svih poslodavaca i Crne Gore kao prosperitetnog društva.
S obzirom na to da ste svojevremeno bili i ministar finansija, kako komentarišete i ocjenjujete predloženi budžet za narednu godinu, da li je on održiv i realan?
KONJEVIĆ: Budžet je po definiciji plan baziran na projekcijama i očekivanjima izvršne vlasti. Optimističan je u dijelu prihodne strane, a opterećen naslijeđenim troškovima. A naredna godina će imati dosta izazova na koje Vlada neće baš moći direktno da utiče. Vidjećemo koliko će se projekcije poklapati sa realnim okolnostima tokom 2024. Bolje bi bilo da je Vlada imala intenzivnije razgovore sa privredom tokom kreiranja budžeta. Bilo bi joj to korisno da vidi realno stanje i ocjene, a nova praksa bi dala Vladi i veći legitimitet kod privrede za buduće odluke.
Povećanje zarada samo uz veću produktivnost
Konjević je naveo da se ,,Evropa sad 2“ može komentarisati kada se vide fiskalne i druge reforme koje su najavljene tokom drugog kvartala.
- Ako u dijalogu sa privredom te reforme budu dio novog, boljeg ambijenta vjerujem da će poslodavci imati blagonaklon odnos prema svim mjerama koje znače bolje uslove za biznis i bolji poslovni ambijent. Cilj poslodavaca je i izgradnja boljih društvenih uslova, ali oni mogu razgovarati o povećanju zarada samo ako imamo veću produktivnost i poslovni rezultat koji to može da podnese. U protivnom to bi ugrozilo i njihovo poslovanje, a time i prihodnu stranu budžeta.
Početna iskustva sa novom vladom korektna
Kakva je saradnja CUP-a sa državnim organima Crne Gore posebno sa vladama? Da li i u kojoj mjeri, država, odnosno Vlada uvažava glas, prijedloge, preporuke i sugestije CUP-a?
KONJEVIĆ: Početna iskustva sa novom vladom su korektna. Nedavno smo se u razgovoru sa resornom ministarkom Naidom Nišić saglasili o nizu tema. Dogovorili da je promjena legislative i njeno usklađivanje sa evropskom praksom i iskustvima prioritet. Vlada je postavila ekonomske teme u vrh svoje agende, vrlo ambiciozno. Teško da rezultati mogu biti pozitivni bez saradnje sa poslodavcima. CUP okuplja privrednike koji godišnje kreiraju skoro 60 odsto BDP-a. Vlada sigurno razumije tu poruku snage, a CUP iz razloga ozbiljnosti i odgovornosti želi da bude ravnopravan partner na svim poljima koja mogu da izgrade nove temelje socijalnog dijaloga, kreiranja pažljivo izbalansiranih ekonomskih politika i odluka koje će dalje popravljati poslovni ambijent.
