-Vlada, odnosno resorno ministarstvo u saradnji sa Centralnom bankom treba da analizira postojeće stanje na tržištu novca i pokuša da pomogne da dođe do snižavanja kamatnih stopa jer ovaj nivo kamata izrazito negativno utiče na oporavak privrede. Možda je potrebno organizovati i konsultativno saslušanje u nadležnom parlamentarnom odboru na temu stanja u bankarskom tržištu i politici kamata imajući u vidu da smo slične rasprave tokom prošle godine imali oko sektora telekomunikacija i tržišta kapitala – ocijenio je Konjević.
Konjević navodi da su SDP-u bliski stavovi viceguvernera dr Miloševića, glavnog ekonomiste dr Fabrisa i predstavnka Unije poslodavaca da bi banke u Crnoj Gori trebale da imaju više sluha za privredu i pronalaženje prostora za snižavanje kamatnih stopa, kao i poboljšanje ambijenta za ulazak novih investitora.
Centralna banka je, kako navodi Konjević, pokušala da pomogne bankama, ali da mjere koje je preduzimala nijesu dale dobre rezultate
-Ideja da nekim fiskalnim mjerama se utiče na smanjenje kamata je interesantna i treba detaljno analizirati njene mogućnosti i efekte. Centralna banka je u predhodne dvije godine više puta nizom stimulativnim mjera pokušala da olakša rad banaka i pomogne im da i one lakše podnesu krizu. Ali te mjere koje su više puta bile u korist banaka očigledno da nijesu dale dovoljne dobre rezultate na polju visine kamatnih stopa. Zašto sada ne analizirati i efekte malo restriktivnijeg pristupa- smatra Konjević.
Centrala banka treba da nastavi sa rigoroznom primjenonm zakona, a poželjno je da mjerama podstakne ulazak novih investitora, što je i najavljeno. Konkurencija bi, kako smatra Konjević, podstakla banke da bolje rade.
-Najava Centralne banke da će svojim mjerama podstaći ulazak novih investitora na tržište je poželjno jer će konkurencija dodatno postaći banke da sa više senzibiliteta osjećaju probleme privrede. Bez jeftinijeg novca teško da možemo pokrenuti privredni oporavak, a bez njega u krajnjem će veliku štetu snositi i same banke, a naročito građani. Centralna banka mora nastaviti sa dosljednom i rigoroznom primjenom zakona u kontroli bankarskog sistema, a treba razmisliti i o promjeni prakse neobjavljivanja mjera koje regulator sprovodi prema bankama, po ugledu na mnoge centralne banke u EU, kako bi javnost, privreda i građani bili bolje informisani i lakše donosili odluke kojoj banci dati povjerenje- naveo je Konjević u izjavi dostavjenoj Portalu Analitika.
