Konferencija Građanska mobilizacija kao odgovor na institucionalni deficit, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Fondacija Fridrih Ebert (FES) održana je u Podgorici.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc-Prelević, tokom panel diskusije “Glas građana i građanki u vremenu krize: demokratija pod pritiskom”, u osvrtu na rad nevladinih organizacija (NVO), ocijenila je da su ljudi iz tog sektora samo malo više istrenirani da rade u javnom interesu.
“Ali, svi smo počeli kao pojedinačni aktivisti. I ne mora uvijek aktivista da potiče iz NVO. Ono gdje NVO mogu da pomognu su logistika i mediji, mogu da doprinesu artikulaciji nekih pitanja, istaknu neke činjenice i mi to radimo”, rekla je Gorjanc Prelević.
Ona je podsjetila da su NVO pomogle različite proteste, uključujući ranije “Odupri se”, ali i nedavne proteste neformalne studentske grupe “Kamo sjutra”, prisustvom i odbranom kada su njihovi organizatori bili napadani.
“Vlast na legitimne kritičare djeluje tako što ih etiketira kao kriminalce, a tu kritiku pokušava pretvoriti u nešto nezakonito. To je udarac ispod pojasa koji guši slobodu izražavanja”, kazala je Gorjanc-Prelević, ukazujući i da mlade treba učiti o protestima i njihovom istorijatu.
Ocijenila je da antiratni pokret 1990-tih nije bio uspješan, ali da je važan jer sada predstavlja vrijednosnu referencu.
“Mi imamo čime da se ponosimo i da kažemo da, iako su bili manjina, dokazali su da je ovaj narod bio svjestan”, pojasnila je Gorjanc- Prelević.
Ona je naglasila da je važno uvesti građansko obrazovanje u škole iz mnogo razloga
Gorjanc-Prelević smatra da je građanski protest vrijedan jer je utemeljen u ustavnim vrijednostima.
“Jedan građanin ima pravo da traži odgovornost, ostavku predsjednika, premijera, ministra, ali uvođenje prakse da satrete jednog građanina, da ga optužite da je dio mafije bez dokaze, to ne može”, poručila je Gorjanc-Prelević.
Izvršna direktorica Građanskih inicijativa iz Srbije, Maja Stojanović, navela je da je region prošao dosta stvari, “To nam je donijelo i veliku dozu cinizma. Čini mi se da zato i često, kad pričamo o narednim koracima, nosimo skepsu zbog svega proživljenog”, rekla je Stojanović.
“Aktuelni protesti pokazuju da ima mnogo više potencijala nego što smo mogli da se nadamo, a mladi ljudi su poslali su jasnu poruku da imaju kapaciteta i znanja. Mladi traže mnogo glasnije od starijih generacija i nešto što mi tražimo decenijama”, ocijenila je ona.
Ona je rekla da ljudi treba da misle svojom glavom i da se bore za svoja prava. “I vjerujem da ljudi koji se bore za svoja prava mogu očekivati bolje rezultate”, poručila je Stojanović.
Istoričar Miloš Vukanović, govoreći o protestima u prošlosti, kazao je da se uvijek iz današnje perspektive želi pronaći neki šablon, kao i da se oni i vide. U tom kontekstu, on je ukazao da su se tri ključna protesta dogodila u Beogradu – 1930-tih, 1968. i 1990-tih.
“Prva dva vezana su za ideološke promjene u Jugoslaviji. Međutim, suštinski treba uvijek pratiti ono što se dešavalo 1968. godine, i to ne samo u Jugoslaviji, nego i u Evropi. Naime, to je prekretna godina u onom što su donijeli i za sobom ostavili protesti. Politička misao mlade osobe do 1968. godine bila je bitno drugačija nego poslije te godine. Do 1968. godine, društvo je očekivalo da budete aktivan, dobar građanin i idete u rat. Upravo 1968. godina donijela je ideje pacifizma, svijesti o ekologije, porodične, seksualne i bilo koje druge revolucije”, objasnio je Vukanović.
On je rekao da se studentski protesti zalažu za neku novu vrijednost. “Ukoliko kreiraju novu vrijednost ona će ostati za decenije koje slijede. Mladi imaju ključnu moć, jer vrijeme radi za njih”, kazao je Vukanović.
On je podsjetio i na dva studentska protesta u Crnoj Gori – proteste iz 2011. godine i ovogodišnje proteste neformalne studentske grupe “Kamo sjutra”.
“Kada su studenti protestovali ispred Skupštine 2011. godine, njihovi zahtjevi bili su socijalni i uspjeli su donekle u tome”, rekao je Vukanović.
On je ocijenio i da je jedan od efekata koji je proizveo protest “Kamo sjutra” taj da niko više “relevantno ne doživljava političku strukturu koja vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova”.
Vukanović je rekao da je iako protest nekad ne uspije, ideje ostaju.
“Nedavno su u Crnoj Gori u jednom trenutku bila četiri manja protesta. Prije nekoliko dana, ostvarena je mala pobjeda u Beogradskoj ulici. Sve to je uspjelo jer je neko počeo da okreće kolo. “Kamo sjutra” je uspostavilo neku ideju”, rekao je Vukanović.
Govoreći o protestu koji je uslijedio nakon tragedije na Cetinju, kazao je da je važno poslati poruku da ako se neko prihvati funkcije, mora da se prihvati i odgovornosti koju nosi ta funkcija.
Profesorica Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG), Jasna Tatar Anđelić, smatra da je pokret “Kamo sjutra” pokazao kako sjutra i koji su mogući načini mobilizacije.
“Izgradnja građanskog društva je nešto što ide korak po korak. Mobilizacija se gradi, sami protesti i kultura koja to prati se grade. Zauzimanje za građansku svijest se oblikuje odmalena”, naglasila je Tatar Anđelić.
Ona je rekla da nema odgovor na pitanje kako pokrenuti kolege sa UCG, dodajući da to što neko krene u akademsku karijeru, ne znači da će biti i slobodan intelektualac.
Prema njenim riječima, sve su legitimni razlozi za protest.
“Građanski aktivizam vodi ka tome da su svi razlozi valjani. Mi smo nosioci suvereniteta, treba raditi i na neformalnim modelima organizacije. Građanska mobilizacija je dugoročna priča”, zaključila je Tatar Anđelić.
Reditelj Andro Martinović kazao je da umjetnici nemaju luksuz da budu neutralni u vremenu sistemskih nepravdi.
“I po svom statusu koji u društvu imaju. Zapravo, status je ono što određuje položaj umjetnika u društvu. Sve se svodi na jedno pitanje, i umjetnost i građanin imaju zajednički sadržalac – a to je pitanje slobode. Građanin je neodvojivo povezan sa pojmom slobode kao vrhunske vrijednosti”, rekao je Martinović.
Martinović je, govoreći o protestima u Srbiji, ocijenio da im je nedostajao jasan cilj. “Mislim da je u dva momenta propuštena šansa. Trebalo je ranije izaći s nekim jasnim zahtjevima, jer kada krećete u takve stvari, velika je opasnost da sakupljena energija neće biti iskorišćena”, pojasnio je on.
“Nekad morate izaći na crtu u nekim stvarima ako želite velike stvari”, naglasio je Martinović.
On je, takođe, naveo da se ne treba uvijek boriti protiv podjela i da se ne smije prihvatiti taj narativ. “Ne treba svi da mislimo isto, a i način artikulacije treba da bude drugačiji”, smatra Martinović.
Govoreći o situaciju u okruženju, kazao je da su države povezane i da se “zato bavimo jedni drugima”.
“Srpski svijet ima svoje dejstvo koje traži odgovor i Crna Gora treba da ga da”, poručio je Martinović.
