Komisija navodi da evropska regija bilježi sve češće, intenzivnije i smrtonosnije toplotne talase. Posljedice se često skrivaju u statistici pod uzrocima poput srčanih i moždanih udara ili respiratornih problema, ali uzrok je, poručuju, jasan. Posebno su ugroženi stariji, osobe s invaliditetom, trudnice, mala djeca, terenski radnici i oni koji žive u loše izolovanim stanovima.
“Smrtnost od vrućina u posljednje dvije decenije porasla je 30 odsto, a samo 2022. i 2023. godine u 35 evropskih zemalja zabilježeno je više od 100 hiljada smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Jun 2025. bio je najtopliji ikad zabilježen u zapadnoj Evropi, a dva jaka toplotna talasa stigla su još prije vrhunca ljeta. Klimatske promjene šire i bolesti koje su nekad bile rijetke – slučajevi lokalno prenesenog denga virusa u EU/EEA porasli su 368 odsto između 2022. i 2024”, navode iz Pan – evropske komisije
Bolnice pod pritiskom
Toplotni talasi uzrokuju nagli rast prijema pacijenata, osobito s kardiovaskularnim, respiratornim i bubrežnim problemima. Pogođeno je i mentalno zdravlje – san je lošiji, raste anksioznost, a kognitivne funkcije slabe.
“Osobe s mentalnim bolestima posebno su ranjive jer neki lijekovi otežavaju regulaciju tjelesne temperature. Istovremeno su i zdravstveni radnici izloženi iscrpljenosti i pregrijavanju, a sistemi hlađenja i informatička infrastruktura u bolnicama nerijetko otkazuju”, tvrde oni.
Komisija naglašava da planovi djelovanja u slučaju ekstremnih vrućina spašavaju živote te da ih treba hitno sprovesti, a ne tek za nekoliko godina.
Klimatska rješenja su i zdravstvena rješenja
Zagađenje vazduha godišnje u evropskoj regiji uzrokuje više od pola miliona prijevremenih smrti, većinom zbog izgaranja fosilnih goriva. Smanjenje emisija znači čistiji vazduh i manje smrtnih slučajeva – globalno bi se moglo spasiti više od 5 miliona života.
“Povećanje zelenih površina u gradovima smanjuje izloženost vrućini, poboljšava mentalno zdravlje i smanjuje račune za energiju. Procjenjuje se da bi povećanje urbanog zelenila za 30 odsto moglo smanjiti smrtnost od vrućine i do 40 odsto”, ističu.
Komisija poručuje da su ovakve mjere pametna ulaganja i poziva na redefinisanje ekonomskih pokazatelja uspjeha kako bi u središtu bili zdravlje, dobrobit, pravednost i održivost.
"Ne možemo outsourceati zdravlje – ni svoje ni zdravlje planeta. Oba su neprocjenjiva i oba su ugrožena", stoji u pismu koje potpisuje 14 članova Komisije, među kojima su bivši premijeri, ministri i vodeći međunarodni stručnjaci.
