On u pismu navodi kako ne želi da niti on niti njegovo osoblje radi u takvim uslovima niti hoće da snosi odgovornost za pacijente koji su hospitalizovani na odjeljenju i koji se transportuju u druge centre bez odrađene dijagnostike.
"Tokom posljednjih nekoliko godina u više navrata ukazivao sam na otežane uslove rada ali da je situacija takva da su ugroženi i zaposleni i pacijenti. U posljednjih nekoliko mjeseci nedostatak srednjeg medicinskog kadra je najizraženiji, nesigurnost opstanka bolnice, neredovne nadoknade za rad, uvjetovale su da je veliki broj zaposlenih napuštao radno mjesto. Trenutno rade u smjenama 24 sata, pokrivaju i odjeljenje intenzivne njege. Radi se o edukovanom stručnom i iskusnom kadru, ali nemam kao načelnik više prava ni moralno ni etički da zahtijevam od njih da pokrivaju po dva radna mjesta u uslovima kada je nesigurna finansijska nadoknada za njihov rad", naveo je dr Komatina.
KADROVI
Na Hirurškom odjeljenju su, kaže on, samo dva stalno zaposlena hirurga, a kontinuitet rada zavisi od raspoloživosti hirurga u okruženju. Nemaju ni jednog zaposlenog anesteziologa pa ih angažuju iz bolnica u okruženju.
Pozajmljuju i sredstva za rad.
"Konce pozajmljujemo od kolega iz susjednih bolnica ali smo iscrpili i tu opciju. U popodnevnim satima nemamo ni najosnovnije – rendgen dijagnostiku za hitne slučajeve, pacijente iz udesa i povrijeđene", ističe Komatina.
On naglašava kako su to samo najurgentniji problemi na Hirurškom odjeljenju, te kako nema potrebe za nabrajanjem jer ih ima previše.
Zaposleni su, kaže on, pokazali spremnost da rade i u uslovima kada im plate kasne i više od četiri mjeseca, da dolaze sami bez poziva od kuće u ekstremnim slučajevima ali kao njihov nadređeni smatra da nema više ni moralno ni zakonsko pravo da zahtijeva da rade u uslovima neizvjesnosti ni jedan jedini dan.
"Očekujem odgovor od vas, prihvatiću bilo koje rješenje, sem da se strpimo, trpjeli smo dovoljno, smatram da su zaposleni kojima sam nadređen dovoljno podnosili teret teških finansijskih uslova za opstanak bolnica i da zaslužuju definitivno rješenje i statusa i daljeg finansiranja bolnica", kaže na kraju pisma načelnik Hirurškog odjeljenja dr Goran Komatina.
STEČAJ
U Bolnicu Meljine stečaj je uveden krajem 2019. godine. Stečajni upravnik Žarko Ostojić uputio je prije dva dana dopis Vladi i resornim ministarstvima u kome ih upozorava da će, ukoliko ne reaguju, bolnica vjerovatno prestati sa pružanjem usluga od 31. januara, zbog nedostatka finansijskih i medicinskih sredstava. Što bi značilo da grad sa 33.000 stanovnika ostane bez bolnice.
Problemi u funkcionisanju Privatne zdravstvene ustanove Opšta bolnica Meljine počeli su vrlo brzo nakon njene privatizacije, odnosno od 2008. kada je prešla u vlasništvo Atlas grupe. Zbog neispunjavanja ugovornih obaveza pokrenuta je 2017. procedura raskida ugovora. SO Herceg Novi je u nekoliko navrata donosila zaključke kojima se od Vlade traži rješavanje statusa bolnice. U avgustu 2018. Vladi je predloženo donošenje posebnog zakona (lex specijalis) kojim bi se stvorili pravni uslovi za rješavanje problema u toj ustanovi. I tada su zaposleni zbog neriješenog statusa, otežanog poslovanja i kašnjenja četiri zarade protestovali desetak dana u krugu bolnice.
Katić: ,,Meljine“ će opstati ako država ispuni obaveze
Hercegnovskoj lokalnoj upravi neprihvatljivo je zatvaranje bolnice Meljine i po riječima predjednika Opštine Stevana Katića maksimalno će se boriti da opstane.
"Postoje veliki problemi unutar čitavog tog sistema: stečajni postupak, što specijalno državno tužilaštvo vodi istragu, kao što je i zahtjev Atlas grupe da povrati Bolnicu. Inicirali smo sastanak sa predstavnicima Vlade i resornih ministarstava, da se pitanje hitno riješi, da država preuzme dio svoje odgovornisti, dio svojih obaveza. Do zatvaranja Bolnice neće doći, ukoliko se obaveze koje su bile dogovorene i realizuju a koje se odnose na sve ostale nabavke, počevši od ljekova, medicinskih sredstava i drugih troškova, kao što je električna energije, što ide mimo redovnih sredstava iz Fonda zdravstva, koji se koristi za plate zaposlenih", ocijenio je Katić.
On smatra da resorna ministarstva moraju opredijeliti dodatna sredstva, da bi se Bolnica stabilno finansirala.
"Da se prvo obezbijede redovna i stabilna finansijska sredstva, a paralelno da se riješava drugi problem, koji je, takođe, veoma izražen, a odnosi se na nedostatak medicinskog kadra. Jer, niko neće da dođe da radi u Bolnici sa tolikom dozom neizvjesnosti. Ukoliko postoji izvjesnost da Bolnica funkcioniše, nema problema da se pronađe kadar.. Potrebne, jasne i stabilne garancije Vlade da se obezbijedi finansijska sigurnost Bolnice da bi vremenom prešla u redovno funkcionisanje", zaključio je Katić.
Skupštine opštine o bolnici 21. januara
Predsjednik lokalnog parlamenta Ivan Otović je za 21. januar zakazao vanrednu sjednicu Skupštine o situaciji u Bolnici Meljine.
On je poručio da Herceg Novi bez bolnice ne može da se razvija.
"Ona je neophodna sugrađanima i mi kao predstavnici političkih partija i ljudi koji imaju funkcije u ovom gradu ulažemo maksimalni napor da spasimo bolnicu. Svi smo svjesni da će biti teško, ali na nama je da djelujemo i ne možemo sa strane posmatrati da Herceg Novi ostaje bez bolnice", rekao je Otović.
On je istakao da se mora imati u vidu i u kakvim uslovima rade zaposleni te ustanove.
"Ovo je problem koji traje dugo. Sada smo došli u situaciju da se bolnica može ugasiti. Očekujemo da će sjednici prisustvovati i predstavnici ministarstva zdravlja i finansija i socijalnog staranja i bolnice Meljine", rekao je Otović.
