Abiznis

Predviđanja više potpredsjednice globalnih komunikacija za kompaniju Filip Moris

Koji nas trendovi očekuju u 2022. godini?

Jedina stvar koja je izvjesna jeste neizvjesnost. Kada bi mogli da imenujemo jednu ovogodišnju promjenu koja se izdvaja od ostalih, to bi definitivno bilo da nas je 2021. naučila da preispitujemo mnoge stvari koje smo do sada uzimali zdravo za gotovo – poručuje Merijen Salcman (Marian Salzman), američki stručnjak za marketing i odnose za javnošću i viša potpredsjednica globalnih komunikacija Filip Morisa.

Koji nas trendovi očekuju u 2022. godini? Foto: Privatna arhiva
Luka Đurić
Luka ĐurićAutor
Portal AnalitikaIzvor

''Osjećaj ''mi'' umjesto ''ja'' je mnogo bitniji nego ikada do sada. Osjećamo to. Čujete riječi kao što su metaverse ali ih kontrirate sa riječima moj kvart, moje komšije, moja porodica. Sada svi znamo da 2021. nije bila godina čuda. Uprkos vakcinama svi se mučimo sa kovidom, uključujući uzdižući Omikron soj. Populacija ostaje podijeljena politički, ekonomski, etički i racijalno. Dezinformacije i teorije zavjere nastavljaju da jačaju i često nadglase nauku, činjenice, ekspertizu'', kazala je Salcman.

Američki stručnjak za marketing i odnose za javnošću, je u svom tradicionalnom godišnjem predstavljanju, za narednu godinu pripremila 22 trenda sa kojima pokušava da odgovori na pitanje kako nakon prethodne godine da steknemo makar mali osjećaj kontrole, u ovom nepreglednom neupravljivom svijetu?

Mentalno zdravlje prioritet

Salcman ističe da je godina koja je za nama, uslovljena koronavriusom i svim mjerama kroz koje je svijet prolazio, zadala veliki udarac mentalnom zdravlju.

''Kako svijet postaje mudriji za ove takozvane bolesti očaja, vrijeme je za široko usvajanje programa, alata, i tehnologija koje se bave problemima i njeguju dobro mentalne zdravlje. Pametne kompanije već razumiju prednosti vođenja računa o umovima svojih zaposlenih. Mnoge multinacionalne korporacije kao što je Bristol Miers Skuib, Philip Morris Internationall i Vhirlpool Corp, postavljaju sisteme podrške za svoje radnike, njeguju različitosti i inkluzivna radna mjesta i stvaraju bliži osjećaj zajednice'', ističe Salcman.

Vladavina haosa

Haos je, kako dodaje, bila tema njenog izvještaja o trendovima iz 2020, a sada postaje fenomen na steroidima.

''Mislili smo da ako postanemo pametniji i ako nam se odobri pristup naprednijoj tehonologiji ili ako usvojimo novi način rada da možemo da savladamo svu kompleksnost. Međutim naše vjerovanje se testiralo preko granice pucanja počevši sa 9/11 preko velike finansijske krize 07'- 08', kataklizmičnih promjena vremena i sada sa globalnom pandemijom koronavirusa'', ističe Salcman.

Kako dalje navodi, današnji nivo haosa doprinosi novoj pandemiji. Pandemiji anksioznosti i generalnog osjećaja neizvjesnosti koji je dodatno otežan današnjim načinom konzumacije media sadržaja.

''U bliskoj budućnosti neophodno je malo mentalnog džiu-džicua. Većini ljudi život i svijet oko nas će da postanu još kompleksniji, haotičniji, tako da ćemo morati da rekalibrišemo naša očekivanja. Trebalo bi da prihvatimo da kompleksnost postaje norma i da prihvatimo da je anksioznost novo ''normalno''. Moramo naći način da se opustimo i da unesemo dozu mirnoće i jasnoće u naše živote. Kako problemi sa mentalnim zdravljem prestaju da budu tabu tema možemo očekivati smanjene radne nedjelje, meditaciju putem virtuelne stvarnost, razne vrste terapija, i nažalost veću popularnost psihotropnih narkotika'', ističe Salcman.

Radimo na tome

Kako Salcman dalje navodi na poslovnom planu pandemija je promijenila razmišljanje zaposlenih za 360 stepeni. Brojni radnici kancelarijskih poslova su shvatili da su srećniji i produktivniji radeći od kuće, dok su radnici u ugostiteljskoj djelatnosti počeli da se preispituju da li se isplati da nastave sa poslom.

''Proći će neko vrijeme prije nego što ljudi shvate šta žele od posla i sa kakvim uslovima žele da se pomire. Ipak, sigurno je da ćemo u narednoj godini vidjeti da sve veći broj kompanija usvaja dualni način rada. Brojne kompanije iz tehnološkog svijeta kao što su Meta, Gugl i Tviter su već usvojile police rada sa daljine. Mi u PMI smo razvili globalni plan ''SmartWork'', hibridni režim rada koji podrazumijeva i rad od kuće kao i rad iz kancelarije kako bi pružili maksimalnu fleksibilnost našim radnicima'', kazala je Salcman.

Marian-Salzman-portrait-49c

Kako je dodala trenutna godina je pokazala kompanijama i nedostatke u radnoj snazi te ćemo u narednoj godini svjedočiti masovnom radnom unaprjeđenju.

''Pametne firme ne gube vrijeme, one već rade na unaprjeđivanju svojih radnika i smišljaju najefektivnije načine kako da to postignu. Sa druge strane radnici koji nisu te sreće da rade za takve firme će morati da odluče da li da sami nadograde svoje vještine ili da mijenjaju posao za nešto što će odgovarati njihovom znanju'', ističe Salcman.

Tehnologije će i dalje napredovati

Prije koronavirusa našu planetu je pandemija pogodila i prošlog vijeka, kada je između 1918. i 1919. od influence umrlo oko 50 miliona ljudi. Kako Salcman ističe, nakon te pandemije uslijedio je period u kojem su se pojavile uzbudljive nove tehnologije, automobili, radio, gramofoni. Svjedočili smo, kako dodaje, novoj ekonomiji i novijoj kulturi punoj energije. To je bila era džeza i era bioskopa.

''Teško je da se ne vidi paralela sa današnjom situacijom. Već vidimo da termin ''Metaverse'' postaje novi BuzzWord. Brojne tehnologije već postaju mainstrim poput Zoom-a, VR, AI, kriptovaluta. Već sada možemo vidjeti da se polako uzdižu nova bogatstva i nove kulture. Sa današnjim digitalnim tehnologijama ljudi će i nakon pandemije češće ostajati kod kuće. Mislim da ideja virtuelne stvarnosti neće zamrijeti već da će i te kako biti prisutna u narednoj godini'', navodi ona.

Gradovi i infrastruktura

Kako navodi Salcman, sa početkom koronavirusa trendovi su govorili da će dobar dio ljudi ozbiljno razmišljati o promjeni životne sredine, da iz grada pređu u prigradsko ili seosko mjesto. Ipak, u narednoj godini će gradovi uzvratiti udarac.

''U današnjem svijetu u kojem možete živjeti i raditi iz bilo kojeg kraja svijeta, gradovi će morati da porade na tome kako bi zadržali stanovnike i takmičili se sa novim realnostima. Svjedočićemo unaprijeđenim putevima, mostovima, šinama, odvodnim sistemima, zaštitama od poplava. Gotovo sva infrastrukturna rješenja će morati da se unaprijede sa trenutnih, na one koja odgovaraju potrebama 21. vijeka'', smatra Salcman.

Ljudi da se oslanjaju na informacije bazirane na nauci

Kroz prvi dio 2020, kako objašnjava Salcman, ljudi su se molili da se izmisli vakcina koja će iz zaštititi od koronavirusa i očekivali su da će trebati vremena da se ista izmisli. Ipak, samo kroz godinu od kako je virus identifikovan, naučnici su spremili više vakcina za testiranje. Od oktobra 2021. 6,7 milijardi doza je izdato i skoro pola svjetske populacije je primilo makar prvu dozu.

''Šta nas to onda sprječava? Ova brza naučna dostignuća inspirisala su mnoge, ali su probudila sumnju i strah. Strah od vakcine varira i lične je prirode. Moderna kultura usvajanja vijesti pokazala se kao plodno tlo za širenje dezinformacija i lažnih informacija i ugrožavanje objektivne istine nas sve dovodi u opasnost. Potrebne su nam konverzacije koje će se bazirati na tačnim podacima kao i multinacionalna i multikorporativna saradnja kako bi donijeli promjene'', ističe Salcman.

Kako je dodala kompanije kao što je PMI će udvostručiti investicije u velika naučna istraživanja i dodatnu transparentnost. Dodaje da se mora poraditi na diskusiji i masovnom širenju naučnih pronalazaka.

''Moramo stvoriti mogućnost da se ljudi mogu osloniti na informacije koje se baziraju na nauci i temeljnoj analizi podataka, bilo da pričamo o vakcinama, izduvnim gasovima ili smanjenju rizika pri konzumaciji duvanskih proizvoda. Koristimo svaku priliku da kroz produktivne dijaloge ponudimo prave naučne podatke i da pobijemo dezinformacije'', istakla je Salcman.

Nejednakost i nedostajuća sredina

Salcman smatra da nakon deceniju prihvatanja ''stvari onakvih kakve jesu'', svjetska populacija je postala senzibilna na nejednakost i sve je manje voljna da toleriše privilegovane.

''Ovo će oblikovati dalji politički, društveni i korporativni razvoj'', navela je Salcman.

Kako dodaje, kolektivno smo u prethodnih godinu i po shvatili da većina stvari koje smo uzeli zdravo za gotovo više ne postoji.

''Neki od nas su svjedočili kako političari koji vode državu gube bitku sa koronavirusom. Drugima je skinut povez sa očiju tako da više ne mogu da se prave da ne primjećuju ukorijenjene rasne i ekonomske razlike. Naši prioriteti su se promijenili a uz njih i stvari koje smo voljni da tolerišemo. Većina nas ulazi u 2022. sa istim olakšanjem i uzbuđenjem kao prethodne godine. Shvatamo sada da virus neće nestati u skorije vrijeme, jer u nekim državama manjka vakcina a u drugim ljudi odbijaju da ih prime. Sve jasnije vidimo krive linije i pukotine u našim društvima a možda i u privatnim i profesionalnim životima. Nadajmo se da vožnja neće biti nelagonda kao 2020. ali pametni putnici će za svaki slučaj ipak staviti pojas'', zaključila je Salcman.


Portal Analitika