Iz uprave muzeja reagovali su nakon što je objavljeno da su dvojica muškaraca proteklog vikenda na ražnju ispekli prase u botaničkom vrtu, što je dokumentovano i fotografijama.
Ispostavilo se kako to nije prvi incident takve vrste, a iz muzeja upozoravaju kako dio njihove zgrade u kojoj se čuvaju neki od najvrednijih eksponata poput zlatnog prstena kralja Tvrtka ili vladarskog trona kraljice Jelene iz 14. vijeka te čuvenog jevrejskog spisa Sarajevske hagade koji svjedoče o istoriji BiH, za privatne potrebe koriste članovi porodice nekadašnjeg domara.
"Ta porodica kontinuirano, pored stana koji im je dodijeljen na diskutabilan način, uzurpira i botanički vrt, konstantno praveći probleme i incidente zaposlenima, posjetiocima, izvođačima. Uprkos uloženim naporima i sredstvima da se južni botanički vrt muzeja uredi, privede svrsi i otvori za prijatelje i posjetioce muzeja, nemoćno svjedočimo da se uz zid nacionalnog spomenika prži ajvar ili okreće prase", naveli su u reagovanju iz uprave muzeja.
Apelovali su na inspekcijska tijela i agencije za sprovođenje zakona te na tijela za zaštitu kulturnog nasljeđa da konkretno reaguju i sankcionišu izgrednike, a na vlasti da izmjeste porodicu domara čije, kažu, ponašanje ugrožava instituciju čije je sjedište proglašeno nacionalnim spomenikom.
Zemaljski muzej BiH utemeljen je za Austrougarske vladavine 1888. i jedna je od sedam kulturnih institucija od nacionalne važnosti za BiH čiji je status postao sporan nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Vlasti Republike Srpske taj muzej s ustanovama poput Umjetničke galerije BiH ili Kinoteke te Nacionalne i univerzitetske biblioteke uporno odbijaju priznati za državnu instituciju i blokiraju njegovo finansiranje kroz državni budžet. Insistiraju da je to odgovornost Federacije BiH i tvrde da BiH kao država nema zajedničko istorijsko i kulturno nasljeđe odnosno da ono pripada isključivo entitetima.
Protivljenje svakoj vrsti podrške Zemaljskom muzeju BiH išlo je tako daleko da su se iz Republike Srpske usprotivili i tome da se on zagrijava energijom iz kotlornice koja opslužuje obližnje sjedište Vijeća ministara BiH i državnog parlamenta.
Zemaljski je muzej prvi put u svojoj istoriji morao biti zatvoren 2012. godine i to sve do 2015. godine jer zaposleni nijesu dobijali plate, a niko nije finansirao tekuće troškove. Trajnog rješenja ovog problema za sada nema, a muzej se finansira na temelju isplata jednokratne pomoći.
