Saša Sinđelić i Jadranko Jonski neki su od javnosti poznatih svjedoka saradnika. Dok tužilaštvo na to gleda kao na olakšanje u postupku i utvrđivanju krivice drugih, dojučerašnje kolege svjedoka saradnika na to gledaju kao na izdajom.
Kriminolog Velimir Rakočević kazao je u razgovoru za Dan da je olakšavajuća okolnost za svjedoka saradnika pravo da ne bude krivično gonjen.
“To znači da je svjedok saradnik aboliran od krivičnog gonjenja, odnosno da je stekao pravo imuniteta od progona. Otežavajuća okolnost može biti ukoliko svjedoku saradniku zbog svjedočenja prijeti opasnost od ugrožavanja života, zbog čega vrlo često mora živjeti u skladu sa pravilima zaštite svjedoka van krivičnog postupka, što u praksi može obuhvatiti premještanje u drugu sredinu, promjenu identiteta i slično”, pojasnio je Rakočević.
Dodao je da u svim krivičnim zakonodavstvima važi pravilo da se osuđujuća presuda ne može zasnivati isključivo na iskazu svjedoka saradnika.
“Iskaz mora biti potkrijepljen drugim dokazima koji iz njega proizilaze. Svjedok saradnik može isključivo pozitivno uticati na sudski postupak jer značajno doprinosi rasvjetljavanju najtežih krivičnih djela. U kombinaciji sa drugim relevantnim dokazima, iskaz svjedoka saradnika bitno utiče na donošenje pravosnažne osuđujuće presude pripadnicima kriminalnih organizacija. Veliki broj krivičnih djela organizovanog kriminaliteta riješen je prevashodno zahvaljujući iskazima svjedoka saradnika. S druge strane, veoma je važno izvršiti adekvatnu procjenu podobnosti potencijalnog svjedoka saradnika”, kazao je Rakočević.
On je istakao da je veoma važno pružiti adekvatnu fizičku zaštitu svjedoku jer iskustva pokazuju da su kriminalne grupe u slučajevima odsustva adekvatne zaštite od strane države vršile njihovu likvidaciju.
Prilikom saslušanja svjedoka saradnika javnost je isključena, osim ako sudsko vijeće, na predlog državnog tužioca i uz saglasnost svjedoka saradnika, ne donese drukčiju odluku. Kada da izjavu da je saglasan da bude saslušan uz prisustvo javnosti, ta izjava se unosi u zapisnik. Državni tužilac može predložiti da se svjedoku, njegovom bračnom drugu, bliskom srodniku ili njemu bliskom licu obezbijedi posebna zaštita.
Svjedok saradnik ne može biti lice za koje postoji osnovana sumnja da je organizator ili vođa kriminalne organizacije ili grupe. Svjedok saradnik ne može da ne odgovara na pojedina pitanja, kao drugi svjedoci predviđeno je zakonom.
Ako svjedok saradnik ne da iskaz, ili ako prije pravosnažno okončanog postupka izvrši novo krivično djelo, tužilac će predložiti ukidanje rješenja i pokrenuti krivični postupak, i ako se u toku postupka otkrije neko ranije izvršeno krivično djelo organizovanog kriminala.
Krivičnim zakonom Crne Gore propisano je da tužilac može sudu dati predlog da se kao svjedok sasluša pripadnik kriminalne organizacije/grupe koji na to pristane protiv koga je podnijeta krivična prijava ili se protiv njega vodi krivični postupak za djelo organizovanog kriminala.
To sve je moguće, predviđa zakon, ako je izvjesno da će njegov iskaz i dokazi koje pruži doprinijeti dokazivanju krivičnog djela i krivice učinilaca ili pomoći otkrivanju.
