Društvo

Fondacija Sveti Petar Cetinjski

Ko je Sreten Perović

Dan poslije rođenja Svetog Valentina, odnosno Svetog Trifuna, tačnije prije 88 godina, rođen je književnik Sreten Perović koji se punih 66 (šezdesetšest) godina kontinuirano bavi književnom djelatnošću, a naročito prati pozorišni život u Crnoj Gori, bivšim jugoslovenskim državama i teatarske festivale i scenske manifestacije u južnoevropskim i evropskim kulturnim centrima, navode iz Fondacije Sveti Petar Cetinjski.

Ko je Sreten Perović Foto: Foto: RTNK
Izvor

Tekst Fondacije o Peroviću prenosimo u cjelosti:

Kao student Filozofskog fakulteta na Beogradskom univerzitetu, pokretao je i volonterski uređivao nekoliko književnih časopisa za kulturu i društvena pitanja u Beogradu: Studentski kniževni list, Književna revija, Vidici i druge.

Po povratku u Crnu Goru, u svojoj stručnoj službeničkoj karijeri, kao uslovno nezavisni intelektualac, bio je urednik časopisa „SUSRETI“, srednjoškolski profesor književnosti i jezika, odgovorni i operativni urednik 80-tomne antologijske biblioteke Crnogorske književnosti „LUČA“, glavni urednik za leksikografske oblasti PROSVJETA I KULTURA u projektu ENCIKLOPEDIJA CRNE GORE Leksikografskog zavoda Crne Gore, glavnI urednik_ CRNOGORSKE ENCIKLOPEDIJE I predśednik DUKLJANSKE AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI (DANU), te utemeljitelj i počasni član Fondacije “Sveti Petar Cetinjski”.

U toku ove godine, zajedno sa Dukljanskom akademijom nauka i privrednim kolektivima i počasnim konzulom Ukrajine u Crnoj Gori mr Predragom Milovićem, planiramo da obilježimo SEDAMDESET (70!) GODINA književnog stvaralaštva Sretena Perovića.

Akademik Sreten Perović je autor 80-ak knjiga poezije, književne kritike, teatrologije; i prepjeva lirike: makedonske, slovačke, bugarske, turske, mađarske, ukrajinske, italijanske, rumunske, slovenačke, albanske, francuske, moldavske, mongolske, ruske... 

Za svoja književna ostvarenja dobio je više od 30-ak značajnih domaćih i stranih nagrada, zvanja i priznanja.

Samo u Makedoniji, uz prijevode više njegovih knjiga, Sreten Perović je dobio značajna priznanja: prvo ZLATNO PERO Međunarodnog susreta prevodilaca (Tetovo, 1972.), zvanje POČASNI ČLAN DMP (Skopje, 2002), POČASNO RACINOVO PRIZNANJE (na 100-i jubilej Ilindenskog ustanka 1903, Titov Veles, 2003), Nagradu KNJIŽEVNO ŽEZLO (Skopje, 2004), zvanje POČASNI PJESNIK GRADA SKOPJA (2004), VITEZ MAKEDONSKE DUHOVNOSTI (Duhoven voin, Crkva Sv. Đorđe u Strugi, 2006), INOSTRANO ČLANSTVO MANU (Skopje, 2009), Godišnju nagradu i članstvo MEDITERANSKE AKADEMIJE „BRAĆA MILADINOVI“ (Struga, 2010), POČASNO DRŽAVLJANSTVO REPUBLIKE MAKEDONIJE (Skopje, 2010), ZLATNU MEDALJU BLAŽE KONESKI (MANU, 2013) i dr.

Akademik Sreten Perović je DOCTOR HONORIS CAUSA Univerziteta „Constantin Stere“ i dobitnik nagrade za najbolju knjigu prevedene poezije u Moldaviji (Chisinau, 2012/13), DOCTOR HONORIS CAUSA Instituta za nauku i obrazovanje Nacionalne akademije nauka Ukrajine/NAN (Kijev, 2018), VELIKE ZLATNE NAGRADE „MIHAI EMINESCU“, internaconalnog priznanja PREMIO INTERNAZIONALE TRIESTE POEZIJA i dr. 

U čast pjesnika Sretena Perovića je u septembru 2018. godine u Podgorici, na Cetinju i gradovima Crnogorskog Primorja priređen prvi Festival svjetske poezIje „Eminescu-Njegoš“ /Word Festival Poetry/.

Posljenjih godina na stranim jezicima je publikovano dvanaest knjiga poezije Sretena Perovića. On je za kratko vrijeme prepjevao sve strane pjesnike zastupljene u Antologiji Feastivala „Eminescu-Njegoš“, koja je publikovana početkom ove godine .

Sreten Perović je do sada objavio 80-ak knjiga: 25 zbirki poezije, 10 knjiga studija, kritike i eseja, tri dramska djela, dva priručnika iz oblasti crnogorske istorije, šest antologija crnogorske poezije, osam zbornika i monografija, 25 knjiga prepjeva, najviše sa slovenskih jezika i iz bogate rumunske poezije. 

Sreten Perović piše i haiku poeziju.

Sreten Perović je u prvoj deceniji izlaženja časopisa „Monitor“ objavio više od 200 kulturoloških i socioloških eseja, studija, publicističkih i polemičkih tekstova, u kojima se snažno zalagao za ravnopravnost crnogorske multinacionalne kulture sa kulturama ostalih južnoslovenskih naroda. 

On je dao značajan doprinos koncipiranju i uređivanju 80-tomne antologijske biblioteke crnogorske književnosti “Luča”.

Sreten Perović je poznat kao anagažovani humanista, patriota, javni borac za ljudska i nacionalna prava, za slobodu čovjeka i slobodu stvaralaštva, i u domovini i na internacionalnom planu, posebno na svjetskim kongresima i regionalnim konferencijama Internacionalnog PEN-a, kao dugogodišnji volonterski predśednik Crnogorskog P.E.N. Centra.

O Perovićevoj poeziji objavljeno je više desetina studija, kritika i eseja, a posebno treba naglasiti da ga je dva puta (2013. i 2016.) Internacionalna akademija “Mihai Eminescu“ nominovala za Nobelovu nagradu za literaturu.

Perović je dobitnik znamenitih domaćih i međunarodnih priznanja; prvu Trinaestojulsku nagradu dobio je 1961, a drugu 1971. godine. 

Fondacija ga je 2018. predložila za Njegoševu nagradu.

Ovim tekstom Fondacija „Sveti Petar Cetinjski“ želi da predstavi akademika Sretena Perovića ne samo kao pjesnika, iako je poezija njegova glavna kreativna oblast, koja ga čini prepoznatljivim i poznatim u svijetu savremene evropske i svjetske literature, nego da istakne sljedeće:

SUVERENA CRNA GORA S PONOSOM PRIHVATA ČINJENICU DA PRVI PUT U SVOJOJ ISTORIJI IMA PJESNIKA KOJI JE ČLAN SEDAM EVROPSKIH AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI.

Cijenjeni pjesnik Sreten Perović, aktuelni predśednik DUKLJANSKE AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI, osnivač, utemeljitelj i Počasni član kulturološke Fondacije „Sveti Petar Cetinjski“, član je: INTERNACIONALNE AKADEMIJE „MIHAI EMINESCU“ (Craiova, Rumunija, 2012/13), Počasni član i laureat MOLDAVSKE AKADEMIJE NAUKA, Redovni član ITALIJANSKE ARHEOLOŠKE AKADEMIJE (u Đenovi), redovni član EVROPSKE AKADEMIJE NAUKA, UMJETNOSTI I KNJIŽEVNOSTI u Parizu, kao i navedene dvije makedonske akademije.

Kao glavni urednik i autor u kapitalnoj Monografiji “DUKLJANSKI KNEZ SVETI VLADIMIR” (poduhvat od izuzetnog kulturološkog, istorijskog, državotvornog i državnog značaja) naš slavljenik i Fondacija „Sveti Petar Cetinjski“ TRAJNO I JEDINI U CRNOJ GORI su obilježili 1000-GODIŠNJICU CRNOGORSKE DRŽAVOTVORNOSTI I 10-GODIŠNJICU CRNOGORSKE DRŽAVNE SUVERENOSTi, zbog čega su od dijaspore iz Vojvodine i Makedonije predloženi za državno odlikovanje.“

Portal Analitika