Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) raspolagala je relevantnim podacima o slučaju spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću i prije i nakon postavljanja tog obilježja, blagovremeno ih dostavljajući nadležnima, uz informacije o bezbjednosnim rizicima po društvo.
Tako su iz tajne službe odgovorili na pitanja “Vijesti” o slučaju nezakonito postavljenog spomenika saradniku okupatora, između ostalog - da li znaju gdje se sporni spomenik trenutno nalazi.
“ANB je, uoči i nakon postavljanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru, raspolagao relevantnim podacima, koje je, blagovremeno dostavljao nadležnima, uz procjenu bezbjednosnih izazova, rizika i prijetnji u kontekstu destabilizacije bezbjednosnih i društvenih prilika, prvenstveno kroz podizanje međunacionalnih i međuvjerskih tenzija, te podrivanje povjerenja građana u institucije”, piše u odgovoru redakciji.
Iz institucije kojom rukovodi Ivica Janović poručili su da, u skladu s nadležnostima definisanim zakonom, “u kontinuitetu sagledavaju sve bezbjednosno interesantne pojave i o prepoznatim rizicima i prijetnjama po nacionalnu bezbjednost informišu nadležne”, što je, tvrde, bio i slučaj u vezi dešavanja u Gornjem Zaostru.
Kip Đurišiću postavljen je 7. avgusta u Gornjem Zaostru, dan kasnije otkrio ga je mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, uz intoniranje himne Srbije, a statua je uklonjena istog dana u poslijepodnevnim satima. Nezakonito obilježje tada su u crkvu u Gornjem Zaostru sklonili mještani po, kako su tvrdili, “prethodnom dogovoru s policijom”. Nadležna inspekcija naknadno je, uz asistenciju policije, srušila postament obilježja.
Bronzana statua s likom ratnog zločinca premještena je polovinom avgusta u konak Manastira Đurđevi stupovi, a policija u dva navrata nije uspjela da pronađe kip na tom mjestu. Prvog dana oktobra nije mogla da pregleda konak manastira jer pristup tim prostorijama ima samo Metodije, koji tada u rješenju suda nije bio naveden kao odgovorno lice, dok prošle sedmice, nakon dvočasovnog pretresa konaka, prostorija i groblja manastira - opet nije uspjela da nađe i privremeno oduzme spomenik.
UP: Korespondencija s ANB-om službena tajna
Upitani da li su u periodu između dva pretresa motrili na manastir, te da li imaju saznanja gdje se trenutno nalazi kip Đurišiću, iz Uprave policije (UP) rekli su “Vijestima” da bi odgovori na ta pitanja ugrozili njihov rad.
“Uzimajući u obzir činjenicu da bi odgovori na vaša pitanja zadirali u operativnu djelatnost Uprave policije, i čijim objavljivanjem bi se moglo ugroziti taktičko planiranje i dekonspiracija policijskih akcija i operativnog rada, nismo u mogućnosti da pružimo konkretne odgovore na upućena pitanja, s tim da ističemo da ćete o ishodu daljih radnji biti blagovremeno obaviješteni”, piše u odgovoru listu.
Na pitanje da li im je ANB dostavljao relevantne podatke uoči i nakon postavljanja spomenika, odgovorili su da su službena međusektorska i međuagencijska korespondencija informacije koje su klasifikovane stepenom tajnosti, zbog čega ne mogu dostaviti njihov sadržaj.
Iz institucije na čijem je čelu Lazar Šćepanović pojasnili su da je beranska policija raspolagala operativnim saznanjima o namjeri podizanja spomen-obilježja Đurišiću, da su na osnovu tih informacija odmah preduzete službene radnje i da je na licu mjesta izvršen uviđaj kojim je utvrđeno da je izrađen betonski postament na koji je planirano postavljanje bronzane statue.
"O navedenom su bez odlaganja obaviješteni Osnovno državno tužilaštvo u Beranama i Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju. Postupajući tužioci oba tužilaštva zauzeli su stav da u konkretnom slučaju nijesu ispunjeni elementi bića krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, budući da spomen-obilježje još uvijek nije postavljeno i da, shodno tome, nijesu nastupile pravne posljedice koje bi predstavljale uslov za postojanje bića krivičnog djela iz člana 370 ili člana 411a Krivičnog zakonika Crne Gore", naveli su.
Istakli su da zbog odsustva postojanja krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, nije postojao ni pravni osnov za oduzimanje staute.
Iz Uprave policije podsjećaju da su njihovi službenici u dva navrata, odmah po dostavljanju rješenja suda u Beranama o privremenom oduzimanju spomen-obilježja tamošnjoj policiji, postupali bez odgađanja.
“I uručili držaocu prostorija konaka Manastira Đurđevi stupovi rješenje o privremenom oduzimanju predmeta važnih za vođenje krivičnog postupka. U oba navrata, nakon detaljnih pregleda pomenutih prostorija, ovaj predmet nije pronađen, o čemu je bez odgađanja upoznat postupajući tužilac i Osnovni sud u Beranama”, kazali su.
Čuvanje straže
Vanraspravno vijeće beranskog Osnovnog suda uvažilo je 11. novembra žalbu tamošnjeg tužilaštva i po drugi put naredilo policiji da privremeno oduzme kip Đurišića. Time je preinačena odluka sutkinje Dubravke Popović, koja je 7. novembra, po peti put, odbila zahtjev tužilaštva za privremeno oduzimanje kipa.
“Vijesti” su sredinom oktobra pisale da je sutkinja Popović gotovo svaki put drugačije obrazlagala odluke kojima je odbijala zahtjeve tužilaštva. Zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) Berane prvo je odbila 11. septembra, drugi put 29. septembra, potom 13. oktobra, pa 15. oktobra i, konačno, 7. novembra.
Beransko tužilaštvo podnijelo je 15. avgusta optužni predlog protiv Vujadina Dobrašinovića, osumnjičivši ga za nezakonito podizanje spomenika. Nakon što je policija krajem avgusta obavijestila tužilaštvo da se spomen-obilježje nalazi u Manastiru Đurđevi stupovi, tužiteljka Amra Sujković je 28. avgusta, pa onda i 2. septembra, tražila od suda da naloži privremeno oduzimanje kipa od igumana manastira Danila Trpčevskog, s obzirom na to da je riječ o predmetu izvršenja krivičnog djela.
Popović je 11. septembra, kad je prvi put odbila zahtjev, kao razlog odluke navela da Dobrašinović nije “niti vlasnik, niti u posjedu te stvari”, kao i da on nije spomenik izmjestio i odnio na drugo mjesto, tj. u manastir.
Nakon što se tužilaštvo ponovo žalilo sudu u Beranama, vanraspravno vijeće sudija je 17. septembra donijelo odluku da predmet vrati na ponovno odlučivanje. Popović je onda 29. septembra donijela novu odluku, ali s istim ishodom - opet je odbijen zahtjev tužilaštva, ali iz drugog razloga. Sutkinja je u obrazloženju navela da je zahtjev neosnovan shodno članu 90a Zakonika o krivičnom postupku, tvrdeći da ona, kao pretresni sudija, ne može da donese odluku o privremenom oduzimanju spomenika, već da je to posao sudije za istragu, te da tužilaštvo treba njemu da se obrati.
Tužilaštvo se ponovo žalilo, a vanraspravno vijeće suda je 1. oktobra preinačilo odluku sutkinje i naložilo privremeno oduzimanje spomen-obilježja. Policija je istog dana postupila po odluci, a tada ih je u Manastiru Đurđevi stupovi dočekao iguman Trpčevski. Nakon što policija nije pronašla statuu u konaku manastira, Trpčevski je telefonom kontaktirao Metodija, koji je policajcima rekao da “u manastiru postoje prostorije od kojih samo on ima ključ”.
17Tužilaštvo je nedjelju dana kasnije od suda tražilo da donese rješenje kojim se naređuje Metodiju da preda spomenik “koji se nalazi u konaku manastira...”, a 10. oktobra je ispravilo taj predlog, navodeći da bi statua trebalo da se oduzme “iz prostorija i ostalih objekata koji su sastavni dio Manastira Đurđevi stupovi”. Popović je, međutim, 13. oktobra ponovo odbila zahtjev ODT-a.
Tužilaštvo je istog dana podnijelo novi zahtjev, navodeći da im je policija dostavila obavještenje u kom piše da je iguman Trpčevski izjavio da je Metodije jedini nadležan i odgovoran za konak manastira, te da čudi da se sud bavi “citiranjem navoda iz zahtjeva tužilaštva, a ne konkretno razlozima navedenim u zahtjevu”.
Popović je 15. oktobra četvrti put odbila zahtjev tužilaštva, navodeći da samo sudija za istragu može da donese odluku o oduzimanju spomenika, iako su joj vanraspravno vijeće Osnovnog suda i tužilaštvo predočili da to nije tačno. Tužilaštvo je tog dana podnijelo žalbu, ističući da je nesporna činjenica da policija nije mogla da pristupi svim prostorijama Manastira Đurđevi stupovi, jer ključ od njih ima samo Metodije, te da zbog toga nije mogla da utvrdi gdje se nalazi spomenik.
Otkrivanje spomenika izazvalo je burne reakcije u javnosti, a posebno nakon napada na ekipe “Vijesti” i “Pobjede”, koje su pokušale da zabilježe kako statuu Đurišiću uklanjaju mještani Gornjeg Zaostra.
Đurišića je 1941. vrhovni četnički vođa Dragoljub Draža Mihailović imenovao za jednog od komandanata četničkih snaga u Crnoj Gori. U narednim mjesecima, prema brojnim istorijskim izvorima, započela je Đurišićeva intenzivna kolaboracija s italijanskim, pa njemačkim okupatorom, pri čemu su njegovi četnici u više navrata izvršili masakre nad civilnim stanovništvom.
U Gornjem Zaostru je 2002. postavljen postament za spomenik Đurišiću, a 2013. i spomen-kompleks. Međutim, oba su srušena.
