Organizovanjem konferencije o budućnosti Arktika, koja sjutra počinje u Moskvi, Rusija pokazuje namjeru da postane dominanta sila u regiji na koju pravo polažu i SAD, Kanada, Danska i Norveška, piše jučerašnji The Times.
Podsjećajući da je predsjednik Dmitrij Medvedev proglasio Arktik područjem od strateškog interesa za ruski razvoj, Times (Tajms) navodi da u igri nisu samo ogromne zalihe nafte i plina, nego i zalihe dragocjenih minerala.
Pored toga, postepeno topljenje arktičkog ledenog pokrivača otvara mogućnost da sjeveroistočni prolaz postane novi i mnogo kraći tranzitni pomorski put od Azije do Evrope.
Značajan za trku sa Kinom: Rusiji, koja tehnološki daleko zaostaje za Evropom, a nema sposobnosti da se nadmeće s kineskim ekonomskim džinom na svojoj istočnoj granici, Arktik je potreban da bi preživjela kao energetska i sirovinska supersila. Uz to, zvanična Moskva želi da drži NATO podalje od svojih sjevernih obala u trenutku kada se trka za prirodnim bogatstvima zahuktava. Iako teško može da priušti arktičku trku u naoružanju, Rusija je, piše Times, jasno stavila do znanja da će svoje interese braniti i silom, ako to bude potrebno.
Rusija će pojačati svoja istraživanja na Arktiku kako bi potkrijepila pretenzije na njegova prostranstva, rekao je izaslanik Kremlja za Arktik i Antarktik Artur Čilingarov (na slici).
Ovaj zvaničnik je rekao novinarima da će u oktobru predvoditi ekspediciju koja će na Arktiku zasnovati lutajuću istraživačku stanicu sa zadatkom da, u svrhu osnaživanja ruskog prava na djelove arktičkog kontinentalnog pojasa, prikuplja naučne podatke.
Rusija, SAD, Kanada, Danska i Norveška, čije teritorije zahvataju krajnji sjever planete, nastoje da uspostave nadležnost nad djelovima Arktika za koji se vjeruje da možda krije i četvrtinu neotkrivenih svjetskih zaliha nafte i gasa.
Nova lutajuća stanica u pratnji će imati ledolomac i istaživački brod koji poslednja dva meseca u vodama Arktika prikupljaju dokaze koji bi pred Ujedinjenim nacijama potkrepili ruske teritorijalne pretenzije, rekao je Čilingarov, izaslanik predsednika Rusije za međunarodnu saradnju na Arktiku i Antarktiku.
Globalno otopljavanje i veliki interesi: Čilingarov je polarni istraživač čija je ekspedicija 2007. godine uz pomoć mini podmornice spustila kanister sa ruskom zastavom na dno arktičkog podmorja kod Sjevernog pola. Sa novim pokazateljima da globalno otopljavanje smanjuje polarni led na Arktiku, omogućavajući da se dođe do ranije nepristupačnih oblasti, nacije sa krajnjeg sjevera Zemlje sve su nestrpljivije da istaknu pravo nad terirorijama koje su potencijalno bogate energetskim rezervama.
Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev je 2008. godibne potpisao arktičku strategiju u kojoj se ističe da sjeverni polarni region do 2020. godine mora postati "glavna strateška baza za resurse".
Rusija, Kanada i Danska planiraju da Ujedinjenim nacijama dostave zahtjeve za kontrolu nad podvodnim planinskim lancem Lomonosovljev greben.
Rusija je prvi put podnijela zahtjev 2001. godine, ali on je odbijen zbog nedostatka dokaza.Čilingarov je juče rekao da će Rusija požuriti s prikupljanjem naučnih podataka i da će ih predati Ujedinjenim nacijama 2013. godine - iste kada bi Kanada trebalo da podnese sopstveni zahtjev.
Specijalni predstavnik Rusije u Arktičkom savjetu Anton Vasiljev opisao je proširenje ruske teritorije na Arktik kao "izvodljivo".
(e-novine)
