Knežević je kazao da u DF-u smatraju da je 42. Vladu potrebno osnažiti političkim ličnostima i predstavnicima konstituenata parlamentarne većine.
"I svakako da stranke koje podržavaju Vladu Zdravka Krivokapića na svojim stranačkim organima kandiduju najbolje ljude ne bi li se izašlo iz ozbiljne krize u kojoj se nalazi crnogorsko društvo a i ne bi li se Vlada stabilizovala i najzad počela da se bavi krucijalnim problemima koji opterećiju crnogorsko društvo", kazao je Knežević gostujući u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore.
Na pitanje da li sebe vidi u rekonstruisanoj Vladi, Knežević je kazao da personalno rješenje nije imperativ.
"Ali smatram da političari i ljudi koji su na izborima osvojili značajan broj glasova svavako treba da imaju svoje ljude u Vladi. Da li će to biti predsjednici partija, potpredsjednici, poslanici ili neki drugi visoki funkcioneri to će odlučiti stranački organi", kazao je Knežević.
Jedan od lidera DF-a je kazao da očekuje pozitivan odgovor nacionalnih manjina na njihov poziv za učešće u rekonstruisanoj Vladi.
"Smatram da manjine treba da budu dio rekonstruisane Vlade, i predstavnici albanskih stranaka i Bošnjačke stranke. Njima su poznati moji i stavovi DF-a. Uprkos ideološkim razlikama smatramo da predstavici manjinskih naroda treba da nađu mjesto u toj novoj Vladi da se integrišu na taj način da im se pošalje poruka da je Crna Gora i njihova država i da zajednički preuzmemo odgovornost za sve što će se u budućnosti dešavati a nadam se pozitivnim trendovima", kazao je Knežević.
On je dodao da su smatrali neophodnim da se broj resora u Vladi uveća, tako što bi se jedan broj resora podijelo.
"Neophodno je i da se utvrdi koji su ministri radili dobro a koji loše i da dogovorom izaberemo najbolje ljude za te resore. Mi moramo u razgovoru sa premijerom i potpredsjednikom Vlade dođemo do rješenje koje je prihvatljivo za sve", kazao je.
O presonalnim rješenjima, ističe, nijesu razgovarali.
"Želimo da sa kolegama koje podržavaju Vladu Zdravka Krivokapića utvrdimo principe a sigurno da bi jedan od principa mogla da bude podjela iz septembra i početka oktobra prošle godine koju je Krivokapić tada u svojstvu mandatara ponudio predstavnicima parlamentarne većine i mi smatramo da je neophodno uvažiti demokratske standarde i pravila tj. da najjači konstituenti dobiju malo veći broj resora. Ova vlada suštinski nije ekspertska", kazao je Knežević.
On je podsjeti da su se obavezali da neće pokretati nijednu temu oko koje ne postoji konsenzus u crnogorskom društvu te da, kako je kazao, ne treba brinuti za Sporazum koji su potpisali Krivokapić, Bečić i Abazović ne brinu.
"Naša je namjera da pokušamo da nađemo kompromis i sve ono što nas razdvaja stavimo po strani i ovoj vladi pokušamo da obezbijedimo malo duži mandat. Ubijeđen sam da DF vodi najbolju politiku u ovom trenutku", istakao je Knežević.
Lider DF-a smatra da u ovom trenutku izbori ne odgovaraju nikom ali ako do njih dođe poručuje da će DF imati mnogo boolji rezulat nego u avgustu 2020.
"DF ne preferira izbore ali smo spremni za njih čim se utvrdi da ne postoje osnovi za dalji rad i djelovane parlamentarne većine. Mi nemamo ni koalicioni sporazum kojem su utvrđene prava i obaveze. Kada dođe do rekonstrukcije Vlade treba napraviti i koalicioni sporazum. Izbori su evidentna mogućnost kao i prelazna vlada, mi preferiramo rekonstrukciju. Podsjetiću, odustali smo od nove vlade sa novim premijerom tako da smo mi napravili veliki kompromis u pravcu prevazilaženja krize", smatra Knežević.
DF je kaže i dalje u bojkotu Skupštine i to je, prema Kneževiću, jasan odnos DF-a prema krizi i onome što je izvršna vlast uradila u prethodnom periodu.
"Bojkot će potrajati dok ne utvrdimo da smo došli do razrješenja krize i da možemo konsenzusom izaći pred građane ali svaka važna životna tema koja se nađe na skupštinskom zasijedanju biće podržana od DF-a. Mislim da bi poslije saopštenja DF-a i Demokrata moglo da dođe do kompromisa i razrješenja najkasnije do 15. oktobra da imao i rekonstruisan uvladu i da imamo izabran Tužilački savjet i da Skupština i Vlada mogu da počnu da funcionišu u skadu sa ustavom i zakonom i bez turbulencija", istakao je.
Na poitanje, osjeća li se odgovornim za podjele u zemlji odgovorio je "ni najmanje".
"Ja sve vrijeme pozivam na mir i poštovanje zakona. Smatram da su svi oni koji su se protivili ustoličenju u Cetinjskom manastiru imali pravo da protestuju ali u skladu sa zakonom da skup prijave da se znaju odgovorna lica. Ne osjećam odgovornost za 4. i 5. septembar", zaključio je Knežević.
