Superbrza željeznica povezuje sjeverno predgrađe Šangaja Hongqiao s gradom Hangzhou na istoku, smještenim na jezeru. Vlak "krstari" brzinom od 350 km/h, zahvaljujući kojoj put od 200 kilometara voz prevali za svega 45 minuta, no njegova maksimalna brzina je, navodno, i preko 400 km/h.
Iako već imaju najdužu željezničku mrežu na svijetu namijenjenu superbrzim vozovima, Kinezi je namjeravaju udvostručiti na 16 hiljada kilometara do 2020. godine.
Uspjeh Kineza demonstrira da je, nakon desetljeća korištenja tehnologije zapadnjačkih zemalja, Peking podignuo letvicu više, predstavljajući novu, modernu Kinu. No mnogi od megaprojekata došli su uz veliku cijenu, kako ljudsku, tako i ekološku. Postavlja se pitanje ima li Kina dovoljno inovativnog duha kako bi se mogla takmičiti na novom nivou.
Kinezi u sljedećim godinama planiraju izgraditi dodatne nuklearne elektrane, zapanjujući pothvat navodnjavanja sušnog sjevera zemlje vodom dobivenom iz rijeka plodnog juga Kine, te 32,5 milijarde dolara vrijedan projekt povezivanja Pekinga i Šangaja superbrzom željeznicom u 2012. godini.
