Kentera je u intervjuu agenciji MINA kazao da je tema vezana za intronizaciju novog mitropolita dovela do takvog razdora i ozbiljne zabrinutosti jer, kako je kazao, postoji velika vjerovatnoća da će doći do incidenata koje niko neće moći da spriječi ukoliko ustoličenje bude na Cetinju.
On je ocijenio da nakon promjene vlasti prije godinu, nažalost, nije došlo do smirivanja tenzija u Crnoj Gori i da su napetost i podjele u društvu još izraženije.
Prema njegovim riječima, kao posljedicu toga imamo nestabilnu zemlju koja je od regionalnog lidera za pridruživanje Evropskoj uniji (EU) postala zemlja koja se danas, u 21. vijeku, bavi vjerskim pitanjima koja uopšte ne bi trebalo da budu na dnevnom redu.
„Mi danas nemamo definisane pregovarače za ključna poglavlja za ulazak u EU, ne bavimo se ekonomskim pitanjima i budućnošću Crne Gore, nego raspravljamo da li će se ustoličenje obaviti na Cetinju ili negdje drugdje“, naveo je Kentera.
On je rekao da ima osjećaj da i jedna i druga strana, procrnogorska i prosrpska, kao da jedva čekaju da se nešto desi da bi izbacili svo nezadovoljstvo koje se, kako smatra Kentera, taloži godinama.
„Pri tom, povod za evidentne frustracije nije sam taj čin, ali može biti povod za nešto što može imati nesagledive posljedice ne samo po Crnu Goru, nego i region“, kazao je Kentera.
On je dodao da posebno treba imati u vidu da se crnogorsko društvo još nije oporavilo od podjela 1918. godine
„Ipak, ne mogu da zamislim šta bi se desilo da dođe do incidenata 5. septembra na Cetinju“, naveo je Kentera.
To bi, kako je rekao, još više produbilo podjele i jer bi se moglo desiti da bi „maltene iz jedne kuće mogao brat na brata dići ruku, ili kum na kuma, ili prijatelj na najboljeg prijatelja“
„U najboljem interesu mira i pomirenja u Crnoj Gori bilo bi da mitropolit Joanikije ili patrijarh Porfirije saopšte javnosti da su odlučili da taj čin obave u Podgorici, imajući u vidu kompleksnost političke i bezbjednosne situacije u zemlji“, smatra Kentera.
Kako je naveo, tu odluku bi svi pozdravili, a crkva bi ostvarila svoju ulogu koja joj istinski pripada, a ne da se dodatno produbljuju podjele i da se radi protiv interesa većinskog dijela Crne Gore.
„Dakle, ovdje se ne radi, to moramo razlikovati, o samom činu hirotonisanja vladike Joanikija – da li će ono biti na Cetinju ili ne - jer je to definitivno par exellence vjerski čin. Radi se o tome da je taj vjerski čin poprimio političku dimenziju i sada je isključivo političke prirode“, rekao je Kentera.
On je kazao da Srpska pravoslavna crkva (SPC), nažalost, nije uvedena od skoro u političku igru, već mnogo ranije
„Nažalost, SPC u Crnoj Gori koristi Srbija i prvenstveno Rusija, kao instrument za ostvarivanje njihove politike“, rekao je Kentera.
On je naveo da u SPC ima izuzetno dobrih, kvalitetnih ljudi, sveštenika koji rade svoj posao i posvećeni su onome čime su odabrali da se bave – a to je vjera i ništa drugo.
„Međutim, jedan veliki broj njih se ne bavi vjerom, to jest onim čine bi trebalo da se bavi, već se bavi isključivo politikom. To nije dobro za SPC dugoročno“, kazao je Kentera.
To, kako je istakao, nije dobro za bilo koju crkvu i zato i SPC i svaka druga crkva treba da se bave isključivo onime što im je primarni posao – propovijedanjem vjere.
„I Srbija i Rusija moraju da shvate da korišćenje SPC kao njihovog instrumenta ne može doprinijeti stabilnosti Crne Gore, regiona, i da u tom smislu moraju pronaći neki drugi instrument, a SPC ostaviti da se bavi onim što je njen primarni zadatak“, kazao je Kentera.
Govoreći o popisu stanovništva, on je naveo da je to svakako vrlo osjetljivo pitanje, posebno u Crnoj Gori i svim zemljama Balkana.
„Taj popis je u velikoj mjeri doprinio mnogim podjelama koje postoje u državama zapadnog Balkana. Insistirati danas na tim osjetljivim pitanjima, koje evropsko zakonodavstvo ne poznaje, je opasno“, rekao je Kentera.
Popis, kako je kazao, treba da se obavi, ali iz pravih razloga, da se, prije svega, sagleda demografska struktura stanovništva u odnosu na pokazatelje koji su bitni sa ekonomskog stajališta.
„Da popis iskoristimo za unapređenje stanja u zemlji na raznim nivoima. Definitivno, pitanja etničke, vjerske i nacionalne pripadnosti treba isključiti iz popisa da se ne bi produbljivale podjele u Crnoj Gori“, rekao je Kentera.
Digitalni forenzički centar, kao projekat Atlantskog saveza Crne Gore, već tri godine aktivno radi na istraživanju i razotrkivanju dezinformacija i analiza kampanja i stranog miješanja u unutrašnja pitanja Crne Gore.
Upitan kako ocjenjuje rad DFC-a u borbi protiv tih fenomena i malignog uticaja, Kentera je kazao da je zaista ponosan na ljude koji rade u DFC i rezultate koje su postigli, a koje su, kako je naveo, ostvarili u nevjerovatnim uslovima nezapamćene kampanje koja je vođena prema Crnoj Gori od Rusije i Srbije
„Naše opredjeljenje, jedini put i najkvalitetniji način od početka bio je da se istinom borimo protiv laži. Istina je ono za šta smo se zalagali, istina je ono što protekle tri godine plasiramo javnosti i to će biti okosnica našeg rada“, poručio je Kentera.
Govoreći o situaciji u Avganistanu, on je naveo da sve ono šta se dešava u toj državi nije posljedica posljednje dvije, tri sedmice, kako mediji izvještavaju da je Kabul pao za deset ili 15 dana u ruke talibana.
„Avganistan je izgubljen onog momenta kada je Trampova adiminstracija sjela za sto sa Talibanima, a bez prisustva zvaničnih predstavnika vlasti i počela pregovore o povlačenju iz ove zemlje“, kazao je Kentera.
Kako je dodao, treba imati u vidu da je američka obavještajna zajednica sve vrijeme upozoravala američkog predsjednika Džoa Bajdena o konsekvencama povlačenja američkih trupa.
„Kada ne slušate nekad obavještajnu zajednicu koja ima „oči i uši na terenu“ onda mogu da se dese situacije koje se dešavaju sada u Avganistanu. S druge strane, ja razumijem potpuno političku odluku“, naveo je Kentera.
Kako je kazao, vrijeme je bilo da se savezničke trupe povuku iz Avganistana
„Urađeno je apsolutno sve da se prenese znanje avganistanskoj vojsci i njihovim snagama bezbjednosti u smislu treninga i svega onoga što je neophodno kako bi jednog dana preuzeli punu kontolu nad zemljom“, rekao je Kentera.
Prema njegovim riječima, nije bilo realno očekivati da će američki vojnici i NATO snage ostati u Avganistanu vječno i bilo je sasvim izvjesno da u jednom momentu mora doći do povlačenja.
Upitan da li je saglasan sa mišljenjem pojedinih analitičara da su bilioni američkih dolara uzalud potrošeni da se izgradi stabilno avganistansko društvo, Kentera je kazao da ne vjeruje uopšte u to da su uzalud potrošene milijarde dolara.
On smatra da je današnja slika Avganistana jedna prolazna faza.
„Vjerujem da će Avganistan, uz podršku zapadnih partnera, prije svega Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a, pronaći način kako da se pomogne da Avganistan ponovo bude zemlja u kojoj ima nade za život i gdje će ljudi moći da se vrate iz izbjeglištva“, rekao je Kentera.
