“Jedini alat i oruđe iza kojeg stajem cjelokupnim profesionalnim, ličnim i etičkim integritetom, zajedno sa svim profesionalcima koji se bave ovim poslom, jeste da pozovem građane na vakcinaciju. Da se prijave, a da se vakcinacija organizuje i uradi što brže i efikasnije i na što dostupniji način. To je ključ početka izlaska iz ove ogromne globalne zdravstvene krize, iz tragedije koja je zadesila planetu i toga moraju svi biti svjesni. Pozivam sve na solidarnost, donosioce odluka, političare, da zakopaju političke sjekire i potrude se da se što prije, što efikasnije vakciniše što više stanovnika”, kaže Kavarić.
Osvrćući se na primarnu zdravstvenu zaštitu, poznati podgorički ljekar, koji je kao direktor Doma zdravlja unio mnogo novina čiji se značaj najbolje vidio upravo tokom pandemije, kaže da ovaj segment zdravstva mora da ima svoj humani karakter i da sve buduće reforme, ne samo kod nas, moraju ići ka još većoj socijalizaciji javnih zdravstvenih sistema, posebno primarne zdravstvene zaštite.
“Usred smo pandemije COVID-19, teškog zaraznog oboljenja, i ako su ti sistemi izgubili svoj humani oblik, ako nemaju svoje humano lice, ako smo zaboravili komunikaciju, da čujemo ljudski glas, a ne automat, da nas neko sačeka i ohrabri, da nas motiviše, da otkloni strah, ako smo svjesni da neko misli na nas, da nas zove telefonom, da ima strpljenja da nas sasluša i ljubazno odgovori… primijetićete da je sve lakše. Takav pristup građanima ne podrazumijevaju samo medicinske i zdravstvene procedure. Ovakve pošasti i sve što ide uz njih ne smiju biti samo stvar zdravstvenih sistema, medicinske nauke, nego svih javnih sistema i društva u cjelini. U tom smislu javni sistemi moraju imati odlike socijalno zdravstvenih sistema ili zdravstveno socijalnih sistema, gdje su medicinske procedure podjednako važne kao i socijalne”, ističe Kavarić.
To znači da čitav javni zdravstveni sistem mora biti, kako kaže, isprepletan finom armaturom socijalnih poticaja, odnosa, vrijednosti, kvaliteta, empatije, solidarnosti, zajedničkog rada. i puno ćemo više uspjeha imati i u slučajevima kakva je sadašnja pandemija.
“Svi treba da nauče da kada su ovakve pošasti u pitanju sve drugo neetično, neprofesionalno, nesocijalno, nesolidarno, nehumano mora da utihne. U trenucima kada planeta gubi ogroman broj svojih stanovnika, kada u svakoj državi pojedinačno imate ogroman broj oboljelih i umrlih, kada se u jednoj maloj Crnoj Gori za jedan dan čuje lelek i plač u 18 porodica, to je užasno, to su ogromni gubici, to je tragedija. A meni se čini da je neosjetljivost na takve događaje glavna opasnost za uništavanje društvenog i socijalnog bića ne samo kod nas, nego svuda u svijetu.
To je ono što treba da zgrozi kad primijetite navikavanje na smrt komšije, prijatelja. Više uzbuđuju naslovi koji su komercijalnog, političkog i nekog drugog sadržaja, nego vijest koja bi u svakim normalnim okolnostima to bila za dan za žalosti, dan u kojem utihne sva ova druga galama. Čini mi se da su nove okolnosti dovele do procvata socijalne distance, koja se pogrešno preporučuje. To je fizička distanca, socijalnu blizinu treba da intenziviramo koliko je to god moguće u datim okolnostima, naravno bez fizičke. Socijalnost, humanost i solidarnost će spasiti i svijet i regione i svaku zemlju pojedinačno”, poručuje doktor Kavarić.
To, kako kaže Kavarić, moraju da rade svi, svuda i u svako vrijeme.
“Mi smo na jugoistoku Evrope izuzetak, kod nas su najznačajniji političari, rukovodioci, a svugda u svijetu su to kulturni radnici, poznate ličnosti, naučnici, umjetnici. Njih treba popularisati kad je mirno vrijeme, a ne da ih se sjetimo kad dođe gusto. Tada pokušamo da napravimo od njih popularne ličnosti i to, što je najgore, kroz politiku. Ali, da se ne bavimo sada time. Treba nam njihovo angažovanje, da govore, da ohrabre ljude na vakcinaciju, na primjenu mjera. Sve druge mjere koje su na silu, koje su nekoordinisane, koje su sigurno proceduralno opravdane, ali koje građani ne prihvataju kao realnost i ne trude se da to na svom primjeru, ličnom i porodičnom okruženju primjene, ni kod nas ni u svijetu neće dati rezultat”, kaže on
Kavarić ističe da lokalna samouprava može mnogo da pomogne kada je u pitanju promocija i organizacija vakcinacije i da tu veliku ulogu ima novoformirano tijelo čiji je koordinator.
“Suština Komisije je da radi sa aspekta svojih ovlašćenja na socijalnoj i društvenoj podršci kakva god da treba. Ona je savjetodavno tijelo i mislim da lokalna samouprava može mnogo da pomogne u podršci institucijama i zdravstvenim radnicima. Komisija treba da radi i na promociji zdravih stilova života, mjera koje donosi IJZ i Vlada, da javno pozove na promociju vakcinacije. Moja preporuka lokalnoj samoupravi je da pomogne zdravstvenoj vlasti u svemu kada je u pitanju organizacija vakcinacije. Da ponudi prostore, kadar koji može učestvovati u organizaciji, održavanju reda, animaciji ljudi, dostupnosti… “, poručuje doktor Kavarić.
Domovi zdravlja ponijeli najveći teret
“Primarna zdravstvena zaštita kod nas u domu zdravlja je ljudski, humani oblik i lice zdravstvenog sistema. Ako se sjetimo, i u ovim trenucima, najveći teret su ponijeli domovi zdravlja i ljudi koji rade tamo. Uvjeravam vas, sigurno i pouzdano, da je to dio sistema koji drastično utiče na kvalitet života svakog građanina tokom ove pandemije”, ističe doktor Kavarić.
Budućnost uspješnih zdravstvenih sistema, naglašava, ogledaće se u njihovom socijalnom odrazu.
“Ukoliko neko bude imao ideju da se zdravstveni aspekt još više socijalizuje, takav tip sistema je najpodesniji za društvo kakvo smo mi. To je ujedno i najjeftiniji dio sistema koji sa preventivnim aktivnostima mora da dopre do svakog građanina prije nego što se razboli. Tu veliku ulogu imaju socijalne institucije i lokalne samouprave”, kaže Kavarić.
Raduje ga što mladi ljudi pokazuju interesovanje upravo za socijalni aspect zdravstvenog sistema, o čemu svjedoče studenti kojima predaje na Fakultetu političkih nauka, upravo u predmetima koji su u domenu socijalne politike.
