- Ohrabruje činjenica da je Željezara i u stečaju proizvodila i izvozila na tržište EU, da stečajna imovina nije umanjena ni u situaciji bankrota, da je značajno smanjen broj zaposlenih i da postoji nova oprema, rekao je Kavarić u intervjuu agenciji Mina-business.
Sve su to činjenice koje, kako dodaje, daju za pravo da se može očekivati da će se za kompaniju naći strateški partner.
Tender za Željezaru trebalo bi da bude raspisan sjutra.
Na pitanje da li će dužnička kriza u ovoj godini još više smanjiti likvidnost domaćih preduzeća, Kavarić je odgovorio da samo nova ekonomska aktivnost može generisati nove novčane tokove, a samim tim i doprinijeti da se problem nelikvidnosti ne produbljuje.
- Naši novčani tokovi su u zavisnosti od strane tražnje. Pokazatelji govore i da banke počinju da kreditiraju, što je takođe ohrabrujuća činjenica u rješavanju problema nelikvidnosti. Značajne rezerve u tom pogledu stoje u sferi mogućnosti za unaprijeđivanje poslovnog i investicionog ambijenta, naveo je Kavarić.
U tom okviru, kako je kazao, očekivani bankarski kreditni podsticaji novoj preduzetničkoj inicijativi uticaće na tako potrebno jačanje agregatne tražnje.
- Ono što smo, kao Vlada, uradili je u sferi prilagođavanja regulatornog okvira koji će doprinijeti olakšanom poslovanju. Usluga faktoringa koju smo pokrenuli u okviru Investiciono razvojnog fonda trebalo bi privrednicima da omogući da rasterete bilanse. Nova regulativa u izvršnom postupku i uvođenje instituta javnih izvršitelja trebalo bi da ubrza rješavanje dužničkih odnosa, saopštio je Kavarić.
Prema riječima Kavarića, eventualni bankrot Kombinata aluminijuma (KAP) je neželjeni scenario, a cilj Vlade je da fabrika dođe na nivo samoodrživosti, uz redovno izmirenje svih obaveza koje svako preduzeće ima.
- U ovom slučaju je najznačajnije dugoročno rješavanje pitanja električne energije, dugova kao i investicija i to je nešto što je poznato i jasno svim akterima u KAP-unaveo je Kavarić.
Planirani projekti u oblasti energetike: Govoreći o značajnim projektima u oblasti energetike koji su planirani za ovu godinu, Kavarić je saopštio da se dokumentacija za valorizaciju energetskog potencijala rijeke Komarnice priprema i Vlada bi već u prvom kvartalu trebalo da se izjasni o tome.
Osim tog projekta, kako je kazao,važni su i projekti koji su u pripremi i trebalo bi da budu obuhvaćeni biznis i investicionim planom Elektroprivrede (EPCG).
- Između ostalih, izdvojio bih projekat prevođenja dijela vode rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano koji priprema EPCG. Na osnovu urađene dokumentacije, koncept tehničkog rješenja koji praktično podrazumijeva dogradnju postojećih objekata hidrosistema hidroelektrane (HE) Perućica, omogućiće prevođenje dijela voda rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano kao i optimalno korišćenje tih voda preko navedenih akumulacije u HE Perućica, rekao je Kavarić.
Vrijednost projekta, kako je dodao, iznosi oko 15 miliona eura, a predviđeno povećanje proizvodnje je do 127 gigavat sati (GWh) godišnje.
Jedna od važnih aktivnosti u ovoj godini je i realizacija projekta povezivanja Crne Gore i Italije podmorskim interkonektivnim kablom.
On je kazao i da se već realizuju aktivnosti iz ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana (mHE). Njima je predviđena izgradnja 35 malih hidroelektrana, ukupne vrijednosti oko 140 miliona eura.
- Građevinske dozvole su izdate za izgradnju tri mHE čija je vrijednost šest miliona EUR u Opštini Kolašin. Urbanističko-tehnički uslovi su izdati za izgradnju 23 mHE, a izdavanje građevinskih dozvola se očekuje u toku ove godine, naveo je Kavarić.
U toku je, kako je dodao, aktivnosti na realizaciji izgradnje vjetroelektrana na dvije lokacije, Možura i Krnovo, ukupne vrijednosti oko 150 miliona i instalisane snage 118 megavata (MW), za koje se takođe očekuju građevinske dozvole već u ovoj godini.
Vlada je sa norveškim ekspertima uredila oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa. Naredni korak je objavljivanje tendera za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje i ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore.
- Očekivani termin za objavljivanje tendera je prva polovina ove godine, saopštio je Kavarić.
On je podsjetio da će se kroz razvojne kredite Svjetske banke i KfW u vrijednosti od 19 miliona eura, energetski efikasno rekonstruisati oko 50 obrazovnih ustanova i šest bolnica, uključujući i Klinički centar Podgorica.
Preko projekta Montesol subvencionira se kamatna stopa na nula odsto na potrošačke kredite za preko dvije hiljade domaćinstava koja su spremna ugraditi solarne sisteme na svojim objektima, dok je projektom Solarni katuni predviđeno subvencioniranje 20 odsto kapitalnih izdataka na ugradnju fotonaponskih sistema na više od 200 objekata.
Prema riječima Kavarića, u ovoj godini će preko Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF) biti omogućeno kandidovanje projekata energetske efikasnosti na nivou lokalnih samouprava, čime se direktno pomaže ostvarivanje zahtjeva ujednačenog regionalnog razvoja Crne Gore.
Takođe, kako je podsjetio, EPCG planira da u ovoj godini ugradi oko 68 hiljada elektronskih brojila posljednje generacije.
