Sve što su crnogorske kadetkinje i juniorke uradile na evropskim šampionatama ovog ljeta u Podgorici, za Rukometni savez Crne Gore je potvrda da su razni projekti, apostrofirana je Pionirska liga, bili pun pogodak. A koliko je tek od značaja bila organizacija Mediteranskih prvenstava. U okvirima finansijskih mogućnosti, obje naše selekcije kompletan pripremni period završile su bez najmanjeg zastoja. O uslovima rada pričali su naši treneri - juniorki Igor Marković i kadetske reprezentacije Miloš Perović.
Nemjerljiv doprinos u osvajanju bronzanog odličja kadetskog i šestog mjesta juniorskog tima imali su i klubovi sa svojim trenerima.
Rukometna Crna Gora srušila je barijeru mita da se iz male baze i skromnih finansijskih uslova teško, prije svega od velesila, dolazi do cilja. Mlađe selekcije, ali i seniorske pokazale su od obnove nezavisnosti da je sve moguće u svijetu sporta. Medalje, kao i individualne nagrade, prije svega, govore o kakvom je fenomenu riječ.
Upravo su povodi za razgovor sa Petrom Kapisodom, predsjednikom Rukometnog saveza Crne Gore, bili posljednji rezultati mlađih ženskih selekcija, organizacija dva Evropska prvenstva. Ali i još mnogo razloga, kao obaveze seniorskih timova na predstojećim šampionatima svijeta i Evrope, start domaće i Pionirske lige... Ima razloga i za brigu i nervozu, o čemu je Kapisoda govorio za Pobjedu.
Pomjerili granice
Prije svega, jeste li očekivali ovakav uspjeh na oba takmičenja na koja su nastupale juniorke i kadetkinje?
Kapisaoda: Prije svega, želio bih da čestitam stručnom štabu obje reprezentacije na odrađenom poslu i rezultatu koji su ostvarili. Konkurencija u obje generacije bila je veoma jaka. Nijesmo željeli da stvaramo pritisak đevojkama, sve što se tražilo od njih je da imaju odnos, pristup i da se bore. I jedna i druga generacija su, međutim, pomjerile granice, odnosno ostvarile najbolje rezultate u svojim uzrastima nakon obnove nezavisnosti. Ostvarili smo dva direktna plasmana na prvenstva svijeta koja se održavaju narednog ljeta, a ispostavilo se da smo do takvih rezultata došli tako što smo išli od utakmice do utakmice.
Da li imate osjećaj da se moglo malo i više jer su obje ekipe imale šansu da odu u polufinale, odnosno finale?
Kapisaoda: Što se tiče generacije igračica do 19 godina, siguran sam da bi igrale u polufinalu da su bile kompletne, odnosno da su u sastavu bile Nina Ramusović i Ksenija Kuzman. Ispostavilo se da je najteži poraz juniorki i to sa dva gola razlike bio od Njemačke, koja je kasnije osvojila zlatnu medalju. Vrlo sam svjestan koliku bazu klubova i igračica imamo na raspolaganju u odnosu na sve velesile protiv kojih smo igrali na dva šampionata ovog ljeta. Uprkos tim ograničenjima, na kraju imamo drugi najbolji rezultat u Evropi kada se računaju zbirni plasmani na oba prvenstva i to prosto zvuči nevjerovatno. To je rezultat za ponos, jer toliko velikana svjetskog rukometa je iza nas, kao što su Francuska, Njemačka, Norveška itd.
Da li je kratka pauza između četvrtfinala i polufinala kadetskog šampionata Evrope uticala na ekipu koja je prije toga igrala 80 minuta?
Kapisaoda: Da smo imali još jedan dodatni dan odmora nakon maratonske utakmice protiv Francuske u četvrtfinalu, siguran sam da bi ishod polufinala protiv Slovačke bio drugačiji. Ali raspored je bio unaprijed utvrđen od strane Evropske rukometne federacije i na isti nijesmo mogli da utičemo. Mi smo kao domaćini uvijek igrali u 17 sati, tako da se taj termin nije mogao promijeniti, iako je naša želja naravno bila da igramo u posljednjem terminu, od 19.30.
Koliko je bilo teško organizovati oba takmičenja i koliku pomoć ste imali od grada i države. U odnosu na prošlu i ovu godinu što je drugačije? Je li vam bilo bolje nego prošle godine u odnosu sa gradom i državom?
Kapisaoda: Standardi za organizaciju velikih međunarodnih takmičenja svake godine su sve zahtjevniji, ali imamo veliko iskustvo, odličan organizacioni tim i brojne pouzdane eksterne saradnike. Najveći teret svakako je podnijela malobrojna ekipa iz kancelarije Saveza. I ove godine posao je odrađen na najbolji mogući način, a to su prepoznali i svi učesnici, ali i Izvršni odbor EHF-a koji je uputio zvanično priznanje Savezu na izuzetnoj organizaciji. Moramo da istaknemo da imamo kontinuiranu saradnju i podršku od Ministarstva sporta i mladih, kao i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Ministar Šćekić i ministarka Jakšić-Stojanović su bili prisutni na finalnom meču šampionata do 19 godina. Odnos Glavnog grada je nešto što je zabrinjavajuće. Tražili smo podršku na način što će nam biti ispunjen samo jedan zahtjev, a to je da nam SC ,,Morača“, koja je u vrijeme održavanja šampionata prazna, bude ustupljena bez naknade. Umjesto toga dobili smo dvije fakture. To je bio naš jedini zahtjev, ali se šest mjeseci pregovora, dogovora i obećanja, telefonskih poziva svelo na samo jedan dopis Sekretarijata za sport Glavnog grada u kojem je navedeno da ne mogu da nam izađu u susret.
Želio bih da istaknem i da za skoro mjesec, koliko su trajala dva šampionata, nijedan zvaničnik Glavnog grada se nije pojavio ni u jednoj od tri dvorane, da vidi što se to dešava u njihovom gradu. Ispostavilo se na kraju da smo sami organizovali prvenstvo. Pozivajući se na korektnu komunikaciju koju smo ranije imali sa gradonačelnikom Sašom Mujovićem, ponovo ćemo se i danas obratiti sa još jednim upitom, odnosno samo jednim zahtjevom - da Glavni grad preuzme fakture na sebe.
Savez je napravio izuzetan posao na način što je dobio organizaciju dva prvenstva, to je jedinstven slučaj da jedna država u istoj godini bude domaćin dva šampionata. To je bila i velika pomoć đevojkama, jer su igrale kod kuće, pred svojim navijačima i na kraju ostvarile izuzetne rezultate.
Što je razlika i zašto smo ovako uspješni u mlađim ženskim konkurencijama, a u muškim nemamo zapažene rezultate?
Kapisaoda: To da imamo bolje rezultate u ženskom rukometu je konstanta od obnove nezavisnosti. Kroz ŽRK Budućnost postavljen je temelj, nakon toga su došli i rezultati reprezentativnih selekcija. Godinama unazad ponavljam da bez nastupa ŽRK Budućnost u Ligi šampiona i nastupa naših mladih đevojaka u tom takmičenju ne bi bilo ni rezultata reprezentativnih selekcija.
Druga činjenica – sve naše djevojke u obje generacije (do 17 i 19 godina) potiču iz naših pionirskih liga koje toliko forsiram i koje smatram najboljim projektom Rukometnog saveza. U muškom rukometu, treba nam bar jedan klub koji će kontinuirano igrati u Evropi svake godine i to bi bio ključ za reprezentativne selekcije. I u muškom rukometu svi igrači u mlađim selekcijama dolaze iz pionirskih liga.
Dakle, problem može da bude rad pojedinih klubova u tim kategorijama. Želio bih da istaknem da je mlada kadetska reprezentacija imala najviše međunarodnih utakmica u 2024. godini, odnosno da je odigrala 24-25 kontrolnih mečeva. Jednako vodimo računa o svim mlađim generacijama, sad je prvi naredni cilj da muškarce vratimo u A diviziju. Plan je takođe da Vasko Ševaljević kao direktor muške reprezentacije bude direktno uključen u proces izbora struke u mlađim kategorijama, a sve u dogovoru sa selektorom Didijeom Dinarom. Želim da i u muškim mlađim selekcijama imamo sistem koji odlično funkcioniše u ženskim, odnosno sa selektorkom Suzanom Lazović.
Korak po korak
Kao bivši igrač da li vidite među djevojkama materijal za A reprezentaciju, da li biste nekoga izdvojili?
Kapisaoda: Već je jasno da u obje generacije imamo nekoliko đevojaka koje su kvalitet za A tim. Juniorke imaju još jedno veliko takmičenje - Svjetsko prvenstvo i nakon toga izlaze iz mlađih kategorija. Generacija koja je osvojila bronzanu medalju ima još tri godine na najvećoj sceni, odnosno dva svjetska i jedno Evropsko prvenstvo. Najvažnije je da djevojke budu na najvećim takmičenjima, da se oprobaju sa svojim generacijama iz najjačih rukometnih zemalja. Iz tih mečeva, iz tako jake konkurencije, dolazi i kvalitet. Naše igračice su na oba prvenstva bile MVP, imamo najbolju golmanku u Evropi u uzrastu kadetkinja. Ponosan sam što već sada možemo da kažemo da imamo igračice koje će biti temelj A tima u deceniji koja je pred nama. Ne bih nijednu izdvajao, jer zaista u obje generacije prepoznajem da imamo izuzetan potencijal.
Bliže se prvenstva za rukometašice i rukometaše. Što može da uradi Crna Gora na SP i EP? I kako nadoknaditi izostanak dva prva golmana, kao i odlazak sa scene Marte Batinović i ranije Marine Rajčić, koja se oprostila od A tima?
Kapisaoda: Smjena generacija je prirodan proces koji se dešava u sportu. Velike države lakše prolaze smjene generacija, a mi moramo da iz male baze nadomjestimo kraj reprezentativnih karijera đevojaka ili momaka koji su ugradili sebe u najveće uspjehe. Jasno je da svaki odlazak iz reprezentacija predstavlja veliki udarac za nas, ali do sada su uvijek dolazile nove generacije koje su se brinule da Crna Gora bude konkurentna na najvećoj sceni i da što bezbolnije prođemo kroz neminovni ciklus smjena generacija. Siguran sam da će tako biti i ovog puta. Što se tiče nastupa na Svjetskom prvenstvu za rukometašice i Evropskom za rukometaše, uvijek ističemo da je naš prvi cilj da se prođe u glavnu rundu, ali moramo da idemo korak po korak.
U muškoj ligi imamo neka zanimljiva pojačanja Budućnosti, Budve, Lovćena, da li očekujete da će se podići interesovanje?
Kapisaoda: Većina klubova je veoma aktivna u prelaznom roku i to raduje, jer će doći do povećanja kvaliteta takmičenja. Dobro je da uvijek imamo makar četiri, pet klubova koji su konkurentni za najveći plasman, ali ponavljam da je naša želja da imamo što više predstavnika na evropskoj sceni. Stoga, raduje me to što imamo sve više klubova koji igraju u Evropi. To podiže naš rajting na listi EHF-a. Kao Savez smo uvijek na raspolaganju klubovima da im pružimo logističku podršku u organizaciji utakmica evropskog karaktera.
Da li ste razmišljali da Liga bude duža od 18 kola i da se možda uvede trokružni sistem takmičenja?
Kapisaoda: Promjena sistema takmičenja je stvar dogovora klubova sa kancelarijom Saveza. Uvijek ćemo osluškivati ono što su prijedlozi i ideje klubova, vodeći računa i o finansijskoj održivosti, jer podsjećam da je Savez do sada pokrivao sve troškove službenih lica. Već je održan sastanak klubova Prve muške lige sa direktorom liga Miloradom Vujoševićem, a stav koji je dobio većinu je da imamo trokružni sistem takmičenja. Na taj način će se zadovoljiti želja klubova da imaju više utakmica. Vjerujem da ćemo tu odluku u najkraćem roku usvojiti, jer smo taj prijedlog prethodno ozbiljno razmotrili.
Koliko je značajno djevojčicama koje su napravile uspjeh to što su godinama igrale Pionirsku ligu koja se dosta prati i gleda, a samim tim razvili su se veliki rivaliteti. Koliko je značilo to u napretku?
Kapisaoda: Uvijek ponavljam da je Pionirska liga takmičenje i projekat na koji smo ponosni, odnosno temelj iz koga dobijamo igračice i igrače koji su budućnost našeg rukometa. Samo kroz jačanje baze, razvoj rukometa u svim gradovima, možemo da dođemo do okosnice reprezentacije. Ta baza je mala, imamo ograničene finansijske resurse, ali za sada uspijevamo da uprkos svemu animiramo djecu da se bave rukometom i da korak po korak dolaze do reprezentativnih selekcija.
Pionirska liga predstavlja projekat na koji smo ponosni i radićemo na podizanju kvaliteta takmičenja. Ističem i činjenicu da u septembru počinje treća sezona projekta ,,Rukometić“, koji je usmjeren na djecu u vrtićima, a koji je podržan od EHF-a i Ministarstva prosvjete. U trećoj sezoni projekat će biti realizovan u devet gradova, odnosno u svim djelovima naše države, nakon što uključimo tri grada na sjeveru.
Kakva je saradnja sa EHF-om, koliko podržavaju vaše projekte i što imate u planu za ovu godinu?
Kapisaoda: Moramo da naglasimo da imamo izuzetnu saradnju sa EHF-om, koji prepoznaje sve ono što mi radimo i pruža nam kontinuiranu podršku. Dobili smo ovog ljeta veliko povjerenje od EHF-a, kada su nam povjerili organizaciju dva prvenstva Evrope u mlađim kategorijama. To je presedan jer je prvi put jedna država domaćin dva prvenstva za mlađe kategorije u istoj godini.
Mogu da objavim da smo prvi put aplicirali za organizaciju Svjetskog prvenstva u mlađim ženskim kategorijama, a koje se održava naredne godine. Imamo možda i najbolje reference, pa vjerujem da možemo da dođemo do još jednog istorijskog priznanja, odnosno da dobijemo domaćinstvo takmičenja na kojem nastupaju 32 reprezentacije. Bio bi to veliki organizacioni izazov, posao bi bio veoma težak, ali sam uvjeren da bismo i tom zadatku odgovorili na najbolji način. Iza nas je uspješno ljeto, ali uskoro kreću obaveze muške i ženske seniorske reprezentacije i to su obaveze na koje ćemo se fokusirati već sada - zaključio je Kapisoda.
Brojke kroz dva prvenstva
Dva prvenstva koja su ovog ljeta održana u Podgorici, osim po velikom uspjehu naših nacionalnih timova, biće upamćena i po brojkama.
Učestvovalo je 48 reprezentacija sa oko 800 igračica - budućih zvijezda, 400 članova stručnih štabova i 200 zvaničnika EHF-a.
Preko 1.000 navijača bilo je u našem gradu i ostvareno je više od 10.000 noćenja (samo od navijača).
Utakmice su se prenosile na službenom sajtu EHF-a i televizijama širom Evrope sa stotine hiljada eura direktne i indirektne potrošnje.
Nijedna kompanija koja je u državnom vlasništvu nije i ne želi da bude naš sponzor
Koliko je teško finansijski ispratiti takmičenja koja redovno održavate?
Kapisaoda: Crnogorski savez ima isti kalendar takmičenja i iste obaveze koje imaju nacionalni savezi sa neuporedivo većim budžetima, odnosno sredstvima koja su 10-20 puta veća od onih koje mi imamo na raspolaganju. Imamo, kao što smo već naveli, podršku resornog ministarstva sporta i mladih, nekoliko društveno odgovornih kompanija koje od prvog dana mog mandata podržavaju aktivnosti Rukometnog saveza.
Radi se isključivo o privatnim firmama, ali to i dalje nije dovoljno. Pet godina ponavljamo istu priču, a to je da je neprihvatljivo da nijedna kompanija koja je u državnom vlasništvu nije i ne želi da bude sponzor Rukometnog saveza kao nacionalnog saveza koji ima najbolje rezultate.
