Uklanjanje ograde na parkingu ispred kapele u Tuzima koja se nalazi na putu ka Božaju, je zakazano za sjutra ujutro, ali će ipak tek nakon sjutrašnjeg sastanka kod izvršitelja Davora Vukovića biti poznato da li će izvršenje, za koje je rješenje donijeto još krajem prošle godine, biti sprovedeno.
To je u izjavi za Pobjedu potvrdio Vuković i dodao da sjutra očekuje susret sa punomoćnicima kompanije Lovćeninvest i mještana Tuzi koji su pravosnažnom sudskom presudom obavezani da ovoj kompaniji vrate pet hiljada kvadrata zemljišta na kom je sagrađen parking.
Uzurpirano je i zemljište na kom je sagrađena kapela, tvrdi vlasnik kompanije Carine Čedo Popović koji tužbu nije podnio protiv mještana Tuzi koji su je sagradili, već protiv države koja, kako je naveo za Pobjedu, nije zaštitila njegovo pravo svojine. Navodi da mu je ovim uzurpirano oko 85 hiljada kvadrata.
- Čim je počela izgradnja kapele, mi smo obavijestili državne inspekcije, tražili od suda privremenu mjeru da se zaustavi gradnja, ali se ništa od toga nije desilo. Inspekcije su izlazile na teren, ali je objekat ipak sagrađen – kazao je Popović.
Na pitanje Pobjede zbog čega tužbu nije podnio protiv onih koji su uzurpirali zemljište, Popović prebacuje odgovornost na državu koja je dozvolila da objekat bude sagrađen na zemljištu čiji je on vlasnik. Od države traži da mu nadoknadi štetu za vrijednost imovine, koja bi u postupku pokrenutom prije više od godinu, trebalo da bude utvrđena vještačenjem.
- Neko će nešto morati da plati – poručio je Popović, čija je kompanija Carine, prema kastarskim podacima, upisana kao vlasnik ovog zemljišta.
Presuda
Presudom Osnovnog suda u Podgorici usvojen je tužbeni zahtjev Lovćeninvesta vlasnika Milenka Radmilovića kojom su mještani Tuzi Maraš, Ded, Marko, Đerđ i Zef Camaj obavezani da predaju pet hiljada kvadrata spornog zemljišta i uklanjanjem ograde uz magistralni put Podgorica-Božaj, vrate ga u prvobitno stanje. Na ovu tužbu Camaji su odgovorili protivtužbom tražeći da sud utvrdi da su oni vlasnici ove parcele, ali im je taj zahtjev odbijen kao neosnovan.
Kako se u presudi navodi, obje strane nijesu sporile da se u katastru Lovćeninvest vodi kao vlasnik zemljišta, ali su Camaji tvrdili da je upis nezakonit. Ukazivali su da su pravo svojine stekli naslijeđem i održajem te da je riječ o imovini bratstva Camaj za koju nije vođen ostavinski postupak, pa ne posjeduju nijedan dokument kojim bi to potvrdili. Naveli su da ovo zemljište obrađuju od 1950. godine i da niko osim njih nije imao posjed, dodajući da je njihovim precima to zemljište tokom komunizma bilo oduzeto bez ikakve naknade.
Vještačenje
Vještak geodetske struke Lazar Vukadinović je iz hronologije upisa utvrdio da je ovo zemljište nakon premjera 1960. godine bilo upisano na Opštenarodnu imovinu, a od 1981. na Agrokombinat 13. jul, zatim se nekoliko godina vodilo na Martina i Pjetra Dedvukaja, da bi 2000. godine ponovo bilo upisano na Agrokombinat. Sedam godina kasnije, na osnovu poravnanja sa Agrokombinatom, ovo zemljište upisano je na Lovćeninvest.
- Iz nalaza se utvrđuje da predmetna nepokretnost nikada nije bila upisana ni na tužene ni na njihove pravne prethodnike, pa dovodeći naznačenu činjenicu sa iskazovom tuženih da nije vođen ostavinski postupak i da ne posjeduju nijedan akt kojim bi dokazali pravo svojine svojih pravnih prethodnika i svoje, to sud nalazi da tuženi nijesu dokazali da su stekli pravo svojine na osnovu pravnog posla, nasljeđem ili odlukom državnog organa – piše u presudi.
Navodeći da je imovina do avgusta 1995. godine imala karakter društvene svojine, sud ukazuje da se prema tada važećem Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima, na državnoj svojini nije moglo steći pravo svojine održajem, zbog čega njihovi navodi da su u posjedu zemljišta od 1950. godine nijesu pravno i činjenično relevantni. Sud takođe nije mogao prihvatiti njihov stav da ne znaju ili da nijesu mogli znati da zemljište nije njihovo, jer se to lako moglo utvrditi uvidom u katastarske podatke. Neosnovani su, kako stoji u presudi, i navodi da je riječ o imovini bratstva
Camaja imajući u vidu da je Zakonom iz 1949. godine sva imovina plemenskih, seoskih i bratstveničkih zajednica u Narodnoj Republici Crnoj Gori proglašena opštenarodnom za koju im ne pripada naknada.
Osim što su Camaji i rješenjem o izvršenju obavezani da vrate zemljište, javni izvršitelj ih je obavezao i da plate 12,1 hiljada eura sudskih i još hiljadu eura troškova izvršnog postupka.
Predlog za mirno rješenje
Advokat Lovćeninvesta Dragan Marković je 19. februara uputio predsjedniku opštine Tuzi Niku Đeljošaju predlog za mirno rješavanje spora upoznajući ga sa pravosnažnom presudom kojom je utvrđeno vlasništvo ove kompanije nad zemljištem na kom je sagrađen parking.
- Imajući u vidu karakter objekta, kao i funkciju koju taj kompleks ima za građane Tuzi, predlažemo da se ovaj problem riješi mirnim putem kako se ne bi sprovodilo prinudno izvršenje i devastirao objekat sa svim sadržajima od takvog značaja – stoji u tom pismu.
Predložio je da im u saradnji lokalnih organa Tuzi i Podgorice isplate tržišnu vrijednost ili da im umjesto ove parcele od pet hiljada kvadrata ustupe advekvatnu parcelu u Tuzima ili Podgorici. Ipak, na ovaj predlog nije stigao odgovor. Isti predlog upućen je i Glavnom gradu, ali im je rečeno da oni nijesu ni aktivno ni pasivno legitimisani u ovom sporu, upućujući ih da se za dalje postupanje obrate nadležnim institucijama. Brojni apeli ove kompanije lokalnim organima i inspekcijama, kao i ukazivanja na nelegalnu gradnju u više navrata, takođe nijesu bili od uticaja, imajući u vidu da je kapela sagrađena.
Vjerski simbol
Kapela je otvorena u avgustu 2015. godine, a prema ranijim medijskim navodima, trebalo je da bude na usluzi svim građanima Tuzi bez obzira na vjeru i naciju. Međutim, nedugo nakon otvaranja ispred kapele je postavljen kip Majke Tereze zbog čega su negodovali predstavnici dijaspore koji su finansijski pomogli izgradnju.