Zamjenik Generalnog sekretara Vlade Crne Gore Nikola Kandić upravljao je službenim vozilom 2. maja, izazvao saobraćajnu nezgodu u Podgorici u kojoj su dvije osobe povrijeđene, potom napustio mjesto događaja da bi pokušao da prikrije činjenicu da je vozio pijan. To su spriječili svjedoci događaja koji su policiji saopštili da Kandićev vozač Aleksa Ćirović, koji je preuzeo na sebe odgovornost za udes, nije bio za volanom Vladinog „mercedesa“ (PG KE-819) već se pojavio naknadno.
To nedvosmisleno proizilazi iz podataka saopštenih tokom kontrolnog saslušanja predstavnika Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, državnog tužioca Vukasa Radonjića, kao i direktora Uprave policije Zorana Brđanina i ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića juče pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu.
Istražiti do kraja
Ovo skupštinsko tijelo usvojilo je zaključak u kojem navodi sve dosadašnje poteze državnih organa i traži da preduzmu sve zakonite radnje da se cio slučaj dovede do kraja.
Kontradiktorne izjave koje su se prethodne dvije sedmice čule iz redova izvršne vlasti, ali i MUP-a, kao i konfuzni podaci koje je u javnosti iznosio premijer Zdravko Krivokapić, na osnovu sopstvenih saznanja, da Kandić nije bio za volanom, kao i da postoji sumnja da su policajci zajedno sa oštećenim iz udesa to tako pokušali da prikažu (zbog čega je slučaj predmet istrage Unutrašnje kontrole), pokazali su se netačnim a ujedno ostavili prostor za medijske objave bez kojih je pitanje kakav bi uopšte bio ishod cijelog slučaja.
Udes u Podgorici, o kojem je Pobjeda pisala i tim povodom prenijela i stav oštećene porodice Popović, dogodio se na neradni dan (Vaskrs) oko 20.10 časova, na raskrsnici Ulice Jola Piletića i Pariske komune, kod tržnog centra „Palada“. U drugom vozilu kojim je upravljao Darko Popović, registarskih oznaka PG-JD 835 dva saputnika su povrijeđena.
Prema podacima saopštenim na Odboru, nakon pokušaja da se zataška ko je vozio Vladin automobil, negodovali su putnici drugog vozila, kao i još dvoje putnika iz vozila koje nije učestvovalo u toj saobraćajnoj nezgodi, a tu su se zatekli, navodeći da Aleksa Ćirović nije upravljao „mercedesom“ (PG-KE 819), kako je naveo, već da je na lice mjesta došao naknadno.
Ćirović je, inače, ugovorom od marta privremeno angažovan kao Kandićev vozač.
Više krivičnih djela...
Državni tužilac Vukas Radonjić razjasnio je situaciju – Kandić je, na osnovu prikupljenih dokaza i izjava nedvosmisleno upravljao vozilom.
- Nema sumnje, svi su svjedoci u iskazima tužilaštvu na istovjetan način opisali to lice – rekao je Radonjić.
On je pojasnio da ODT nastavlja da sprovodi radnje, a od nalaza vještaka sudsko-medicinske struke, odnosno kvalifikacije povreda koje su putnici drugog vozila pretrpjeli u udesu, zavisiće da li će Kandić odgovarati za krivično djelo, ili prekršajno.
Takođe, ODT je, prema Radonjićevim riječima, izuzeo snimak sa kamera Parking servisa na kojem se vidi da Popović vozilom kreće na zeleno svjetlo na semaforu, nakon čega u njega udara Vladin „mercedes“ sa upaljenim takozvanim „blinkerima“, led svjetlima koja koriste vozila obezbjeđenja.
Tužilaštvo je od opštinske Službe za komunalne poslove zatražilo i program, odnosno šemu rada semafora, kako bi se nedvosmisleno utvrdilo ko je prošao kroz saobraćajnicu na nedozvoljen način.
Državni tužilac Radonjić je pojasnio da nije iscrpljena lista potencijalnih krivičnih djela, jer samim napuštanjem mjesta udesa, ukoliko se na osnovu nalaza vještaka događaj kvalifikuje kao krivično djelo, Kandić je potencijalno napravio dodatno krivično djelo koje se odnosi na nepružanje pomoći povrijeđenima nakon udesa.
Takođe, kako je saopštio Radonjić, otvara se prostor za odgovornost Kandićevog vozača koji je preuzeo odgovornost za udes, iako nije upravljao „mercedesom“ Generalnog sekretarijata Vlade u momentu udesa.
Pritisak na policiju?
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin kazao je da je predstavnik tužilaštva dao nesumnjiv odgovor na pitanje svih pitanja – ko je upravljao vozilom.
"Ovdje nema više bilo kakve sumnje o tome ko je izazvao nezgodu i ko je vozio. U pogledu pitanja čija je obaveza da se lice liši slobode - to je nesumnjivo policijska obaveza. To policija može raditi samoinicijativno ili po nalogu tužilaštva. Konkretno, u ovom slučaju, imali smo specifičnu situaciju gdje postoji sumnja da se radi o krivičnom djelu, pa se radi o nadležnosti tužilaštva. Nesumnjivo nije se moglo tada utvrditi ko bi odgovarao za krivično djelo", kazao je Brđanin.
Poslanik SDP-a Raško Konjević pitao je da li je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić, baratao policijskim saznanjima kada je javno saopštio da su tokom uviđaja dvojica policajaca „vršila određene aktivnosti sa porodicom Popović“, pokušavajući da utiču na odvijanje postupka nakon saobraćajne nezgode u kojoj je učestvovao i službeni automobil. Konjević je tražio da se sazna da li je neko o tome informisao Krivokapića i ako jeste, zbog čega to nije napisano u informaciji.
Brđanin je odgovorio da su i premijerova saznanja mogla dolaziti iz različitih izvora, što može biti tačno ili netačno, ali da nijesu bila predmet operativnih policijskih saznanja.
"Povodom ovakvih nezgoda direktor Uprave policije inače se ne obavještava direktno. Obaviješten sam upravo zbog konteksta, jer postoji sumnja da je u događaju učestvovalo vozilo Vlade. Moje prvo pitanje je bilo – da li je neko načelnika zvao, da utiče na njega. Rekao mi je da nije. Iznio mi je činjenice i nijesam dobio informacije tada da je bilo nekog neprimjerenog uticaja sa neke strane", rekao je on.
Brđanin je naglasio da nema saznanja da je bilo ko pokušao da nešto prikrije, osim vinovnika događaja koji je pokušao da se „samozaštiti“.
"Lice za koje se osnovano sumnja da je počinilo djelo, preduzelo je određene radnje u cilju izbjegavanja odgovornosti. To je sumnja, i tužilac je rekao da su preduzete radnje da se utvrdi da li je tako bilo", rekao je Brđanin.
Unutrašnja kontrola
Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao je da čeka izvještaj unutrašnje kontrole povodom postupanja policijskih službenika na mjestu događaja, odnosno predmetu saobraćajne nezgode u kojoj je učestvovao i službenik Vlade Nikola Kandić.
On je kazao da ne želi da „zakucava stav“, ali da misli da će nalaz potvrditi da su službenici policije profesionalno postupali i smatra da je sa aspekta rada i postupanja policije slučaj zaključen.
Kazao je da je njegova obaveza da se u ovom slučaju utvrdi istina.
"Ko god bio saslušan u svojstvu osumnjičenog, ne znači da je kriv. To ne znači da bilo koga pravdam ili štitim. Obaveza je da se neko tretira kao kriv tek kada se utvrdi to u postupku. Nemam problem da priznam grešku ako sam je napravio. Na prethodnom Odboru sam možda bio neoprezan", kazao je Sekulović koji je 5. maja, na sjednici Odbora za bezbjednost, kazao da prema prvim informacijama Kandić nije vozio, i imao je ispod jednog promila alkohola u krvi, uz napomenu da je slučaj dobio prevelike dimenzije kao da se radi o teroristi, a ne prekršaju.
Sekulović je juče najavio da će naknadno članovima Odbora pročitati obrazloženje ranijeg zahtjeva Generalnog sekretarijata Vlade za promjenu registarskih oznaka na mercedesu koji je učestvovao u udesu. To se ne odnosi na veče udesa, već na period nakon što je automobil zadužen.
To je tražio poslanik Raško Konjević, kako bi se razjasnilo zašto su službene tablice sa oznakom CG na zahtjev iz Generalnog sekretarijata Vlade promijenjene na takozvane operativne ili civilne kakve se koriste u vrlo specifičnim slučajevima.
Ministar Sekulović je pojasnio situaciju oko nadležnosti za pritvor osobe koja je upravljala u alkoholisanom stanju.
"Ako je kvalifikacija prekršaj, a vozač je pod dejstvom alkohola, postoji situacija da se to lice može lišiti do šest sati preventivno slobode, da ne bi opet stupilo u saobraćaj. To nema veze sa tužilačkim postupkom. Ako tužilac ocijeni da je potrebno da to lice liši slobode, u nadležnosti je tužioca određivanje tužilačkog zadržavanja do 72 sata. U momentu kad se desio događaj, iz ugla policije nije se moglo sa sigurnošću utvrditi ko je vozač. Lice koje je tvrdilo da je vozač imalo je dozvoljeni procenat alkohola. U takvoj situaciji nijesu se mogla oba lica lišavati slobode do šest sati", rekao je Sekulović.
Kod Kandića je, podsjetimo, kada se vratio na mjesto udesa sa kojeg je prethodno pošao izmjereno 1,2 promila alkohola u krvi.
Premijerova nagađanja i listing poziva
Raško Konjević je ocijenio da je vrijeme pokazalo da nije istina ono što je premijer Krivokapić govorio.
"Kad predsjednik Vlade treći put „kafanska“ saznanja pretvara u činjenice, sa mjesta premijera - to ne radi ni vlasnik kafane a ne premijer. Predsjednik Vlade je kazao da ima informacije da su dva policajca, njegova policajca u smislu izvršne vlasti, vršila određene aktivnosti sa porodicom Popović. Tako je žigosao porodicu Popović, koja je u ovom predmetu oštećena. Rekao je tada da ne zna da li je Kandić vozio automobil, pa potom rekao da je čuo da nije", kazao je Konjević.
On je istakao da bi trebalo zatražiti listinge poziva Kandićevog brata, koji odnedavno radi u Agenciji za nacionalnu bezbjednost da se vidi da li je bilo i koje komunikacije nakon udesa.
Kamere sa ulice trenutno ne rade
Zapisi kamera uvezanih u sistem koji pokriva sve saobraćajnice u gradu, a koje koristi policija, nije mogao biti upotrijebljen kao dodatno dokazno sredstvo za utvrđivanje okolnosti saobraćajne nezgode kod Tržnog centra „Palada“ 2. maja u kojem je zamjenik generalnog sekretara Vlade izazvao udes, zato što one trenutno ne rade.
Razlog je inspekcijski nadzor Agencije za zaštitu ličnih podataka koja je tražila izmjenu i korigovanje uglova pod kojim neke od instaliranih kamera zadiru u privatnost građana.
Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao je da je to jedini razlog zašto zapisi sa kamera nijesu bili dostupni, a ne nikako bilo koji drugi.
On je to saopštio odgovarajući na pitanje poslanika Konjevića kako je policija prošle godine u decembru raspolagala snimcima iz udesa kod Ministarstva odbrane, a ne i ovoga.
Okolnosti udesa iz decembra
Državni tužilac Vukas Radonjić pojasnio je i razlike između udesa koji se dogodio 2. maja, čiji je vinovnik bio Nikola Kandić i okolnosti udesa u kojem je 25. decembra učestvovao Miljan Perović, tadašnji direktor Obavještajnog bezbjednosnog direktorata u Ministarstvu odbrane.
Upoređivanje ova dva slučaja pokrenulo se nakon napomene predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu Milana Kneževića koji je kazao da se zalaže za utvrđivanje svih okolnosti pod kojima se dogodio udes u kojem je učestvovao Kandić, ali i one vezane za udes iz decembra, povodom kojeg je, tada u policijskom saopštenju navedeno da je autom upravljao Perovićev rođak, a ne direktor Obavještajnog bezbjednosnog direktorata.
"Tek kada sam ja ponudio snimak do kojeg sam došao, utvrđeno je da je Miljan Perović sam bio u vozilu. A onda je pokrenuta istraga u policiji kako sam ja došao u posjed snimka", kazao je Knežević.
Radonjić je saopštio da je pred sudom za prekršaje pokrenut postupak protiv Perovića za udes u kojem nije niko drugi povrijeđen, a nije pričinjena materijalna šteta viša od 20.000 eura, koja je granica preko koje bi bio terećen za krivično djelo.
"Kada sud donese odluku, to će nama biti polazište da presudu koristimo kao mogući dokaz za procesuiranje drugih prekršaja, odnosno krivičnih djela u tom slučaju", kazao je Radonjić i naglasio da je obaveza Tužilaštva da niko ko je nevin ne odgovara, ali isto tako da svakog ko se orgiješio o zakon stigne adekvatna kazna.
