Peti Ćeklićki susreti su nakon dvije godine pauze održani juče u tamošnjem Zadružnom domu, gdje su se okupili Ćeklići, njihovi prijatelji i gosti, ali i brojni iseljenici koji su i ove godine došli u rodni kraj kako bi zajedno njegovali tradiciju, običaje i duh zajedništva.
Manifestaciju su organizovali Mjesna zajednica Ćeklići i Organizacioni odbor Susreta sa ciljem da se još jednom potvrditi značaj zajedništva i očuvanja identiteta ovog kraja.
Na samom početku programa prisutne je pozdravio predsjednik Mjesne zajednice Ćeklići, Bogdan Kaluđerović koji je ukazao na značaj Ćeklićkih susreta.
„Ova naša manifestacija nije samo obično okupljanje. Ona je živi dokaz da Ćeklići nikad ne zaboravljaju ko su i odakle su. Čeklićki susreti su most koji spaja naše stare običaje i mlađe generacije, čuvajući duh, tradiciju i neraskidivo zajedništvo našeg kraja. Danas smo se okupili sa jednim ciljem, da se družimo, veselimo i da uz bogat kulturno-umjetnički program i muzički koncert proslavimo naše korijene i naš zavičaj,” istakao je Kaluđerović.
Kaluđerović je zahvalio svima koji su doprinijeli realizaciji Ćeklićkih susreta, te je zahvalnice dodijelio Prijestonici Cetinje, Turističkoj organizaciji prijestonice Cetinje, firmi MONSTATE,firmi Zrnožit,firmi MiAnja, firmi Gornič, firmi Martex, firmi Interprodukt, novinaru i televizijskom uredniku Drašku Đuranoviću za podršku i doprinos organizaciji manifestacije i porodici pokojnog Ilije Lazova Vujovića.
Peti Ćeklićki susreti su takođe bili prilika da se ukaže na izazove sa kojima se ta mjesna zajednica suočava.
„Trebalo bi malo više pažnje da se posveti Ćeklićima. Mi imamo i dva sela u našoj mjesnoj zajednici koja u 21. vijeku nemaju struju, još uvijek. To su sela Dragomi Do i Jezer. I to je nešto na čemu moramo svi da radimo zajedno sa Prijestonicom Cetinje i sa Vladom Crne Gore. Nadam se da ćemo u narednom periodu tome posvetiti pažnju. Što se tiče putne infrastrukture – ovaj, do skoro regionalni put je kompletno asfaltiran, tako da, što se toga dijela tiče, smo zadovoljni. Ulaganja bi trebala da se nastave, da se poboljšaju uslovi za stočarstvo, da se saniraju bistijerne i da se poboljšaju ti uslovi da ljudi mogu da se bave poljoprivredom, da mogu da se bave agroturizmom i da se mladi ljudi vraćaju ovdje,” ispričao je predsjednik MZ Ćeklići.
Na važnost obnove ove manifestacije ukazala je predstavnica Organizacionog odbora Ćeklićkih susreta, Jelena Mirković.
„Ćeklići imaju devet sela i imaju mnoštvo omladine da skupe i okupili smo se da bi starim generacijama i mlađim naraštajima pokazali koliko je zapravo bitno njegovati istoriju, tradiciju, koliko je važno da mladima prenesemo koliko je naše selo bilo značajno za istoriju Crne Gore i koliku ljepotu krije istorija, ali nažalost često je zaboravljamo. Upravo ovakvim manifestacijama cilj nam je da doprinesemo da se to ne zaboravi, da i dalje ulažemo u kulturu, istoriju i tradiciju. Nastojaćemo da ova manifestacija potraje godinama i da bude sve bolja. Nadam se da će i okolna sela kao i cijela Crna Gora prepoznati ovakav potencijal i da ćemo svi zajedno krenuti da njegujemo na ovaj način istoriju i tradiciju,” saopštila je Mirković.
Inženjer i bivši predsjednik Mjesne zajednice Ćeklići, Veselin Vujović podsjetio je prisutne na bogatu istoriju Ćeklića.
„Prema istorijskim izvorima koji se nalaze u Kotorskom arhivu, Ćeklići se prvi put pominju 1326. godine, što znači da ove godine u septembru slavimo jubilej od 700 godina. S druge strane, prema tvrdnjama Konstantina Jirečeka, najstariji podaci o Ćeklićima datiraju od 1381. godine. Ćeklići se u početku pominju kao katuni, a od 1489. godine kao naselje. Treba napomenuti da se osim borbe za slobodu u Ćeklićima mislilo i o školovanju stanovništva. Jedna od prvih škola u staroj Crnoj Gori je otvorena u Ćeklićima 1863. godine i to uz pomoć kneginje Darinke, žene knjaza Danila, koja je za svoga ađutanta izabrala Stevana Matanovića i otvorila školu u kući popa Staniše. Među prvim crnogorskim ljekarima bio je Stanko Špirov Matanović, a kasnije dr Milan Petrov Gvozdenović, dr Božidar Jovanov Jovetić, dr Krsto Petrov Vujošević i drugi. U novije vrijeme Ćeklići su dali više doktora nauka, profesora, diplomiranih inženjera, ekonomista i drugih uspješnih ljudi u književnosti, muzici, slikarstvu i sportu,” ispričao je Vujanović.
Među mnogobrojnim značajnim Ćeklićima koji su prisustvovali jučerašnjim Ćeklićkim susretima bio je i prvi stalni ambasador Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama Nebojša Kaluđerović.
„Ćeklići nažalost kao ni cijela Katunska nahija i Stara Crna Gora nisu dobili i ne dobijaju ono što bi im po nekim zaslugama pripadalo. Ja sam sada došao iz Nikšića putem preko Čeva i apelujem na sve da se taj put što prije završi i da se Ćeklići i Cetinje povežu sa Nikšićem. Ono što me ipak posebno raduje jeste što ja dolazim svake godine i ovdje je sve više i više mladih ljudi. Tako da mi je puno srce i vjerujem da pred nama i ovim Ćeklićkim susretima imamo lijepu budućnost,” saopštio je Kaluđerović.
Peto izdanje manifestacije Ćeklićki susreti donijelo je bogat kulturno-umjetnički program. Pred publikom su nastupili KUD „Njegoš“, glumac Slobodan Marunović, umjetnice Darija Banović i Zorana Jovović, pjesnikinja Mirjana Marković i guslar Dušan Ivanović, te mladi talenti i učesnici iz lokalne zajednice. U okviru manifestacije proglašeni su i najbolji radovi pristigli na literarni konkurs „Kad kamen progovori stihom“, a prvo mjesto osvojila je četrnaestogodišnja Višnja Vujović.
Nakon zvaničnog dijela programa, druženje je nastavljeno na otvorenom, a za dobru atmosferu je bio zadužen DJ Peki, dok je program svojim nezaboravnim koncertom zaokružila Jadranka Barjaktarović.
